Tube bufferi

Re: Tube bufferi

PostPostao/la Edison » 21 ruj 2011, 21:52

sonny je napisao/la:Drugovi, nada umire zadnja :D
Ništa nije nepopravljivo ukoliko postoji imalo DIY duha, ne ?!?


Tako je. Sve je dobro kad se dobro svrsi... ;)
Čovječe pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!
Avatar
Edison
 
Postovi: 1180
Pridružen/a: 04 svi 2011, 21:32
Lokacija: Rijeka

Re: Tube bufferi

PostPostao/la sonny » 21 ruj 2011, 21:53

harkonen je napisao/la:I da, poanta je upravo to - slušati samo muziku. Samo. I sve.
A da dobro svira, zar si sumnjao?

Nikada... Pa ni onda...
A nekad je ovdje bilo dobro.......... Šteta.......
sonny
 
Postovi: 1203
Pridružen/a: 20 kol 2011, 18:36

Re: Tube bufferi

PostPostao/la sonny » 21 ruj 2011, 21:57

.....
Zadnja izmjena: sonny; 25 srp 2013, 15:53; ukupno mijenjano 1 put/a.
A nekad je ovdje bilo dobro.......... Šteta.......
sonny
 
Postovi: 1203
Pridružen/a: 20 kol 2011, 18:36

Re: Tube bufferi

PostPostao/la tom_hifi » 21 ruj 2011, 22:01

Kolarek poslao novi trafo. Prvo što me iznenadilo je da je fizički podosta manji od prošlog. 80x65mm, a ovaj "novi" je 65x55mm i zuji nešto jače, al je hladan, uopće se ne grije.

Sekundari su ovog puta dobro namotani :mrgreen:

Sad grijanje 6n6p radi na 6.47V, prije 5.8V i dobila je nešto više "soka" (čitaj. struje). Prijašnjih 17mA povećalo se na 18.5mA.
Avatar
tom_hifi
 
Postovi: 2087
Pridružen/a: 16 kol 2011, 17:33
Lokacija: Oroslavje

Re: Tube bufferi

PostPostao/la harkonen » 21 ruj 2011, 22:24

I samo povećanje napona grijanja (kao ovdje) će povećati struju kroz lampu uz zadani anodni napon, a jedan mali otporničić 0,33ohm/1W će ionako dobro doći u seriju sa grijačem. Zdravije je. Ako ga imaš, a ako ga nemaš,
jednom kad ti dopadne pod ruku, stavi ti njega ipak.....Kako rekoh, trafić malo stegni i stavi ga na gumene podloške.
I ne zaboravi - uživati! :-)
I'm too old for this s...
Avatar
harkonen
 
Postovi: 2195
Pridružen/a: 04 svi 2011, 14:27
Lokacija: Bjelovar

Re: Tube bufferi

PostPostao/la tom_hifi » 21 ruj 2011, 22:41

harkonen je napisao/la:I samo povećanje napona grijanja (kao ovdje) će povećati struju kroz lampu uz zadani anodni napon, a jedan mali otporničić 0,33ohm/1W će ionako dobro doći u seriju sa grijačem. Zdravije je. Ako ga imaš, a ako ga nemaš,
jednom kad ti dopadne pod ruku, stavi ti njega ipak.....Kako rekoh, trafić malo stegni i stavi ga na gumene podloške.
I ne zaboravi - uživati! :-)


Nabavit ćemo otpornik, nije žurba. Frend će nešto uzimat s ebaya, pa ću si ja usput naručit te otpore. Gumice idu sutra.

A sve to se radi upravo zbog jednog cilja: uživanja u glazbi ;)
Avatar
tom_hifi
 
Postovi: 2087
Pridružen/a: 16 kol 2011, 17:33
Lokacija: Oroslavje

Re: Tube bufferi

PostPostao/la s@ki » 21 ruj 2011, 22:51

sonny je napisao/la:
s@ki je napisao/la:eto, sad me cimate da nabavim neki plejer i idem ga lampizirat kad već svog nemogu....
čak i ove sfušane pločice imam :D

Meni je krivo ko' psu što nisam uzeo Onkya 7210 kojeg je ziki prodavao...
Kad se samo sjetim za koju je siću otišao... Pa taman i da služio za popunjavanje mjesta na polici :D
U usporedbi s recimo novcima za koje se prodaje primjerice razvikani Marantz CD63...

Čekam samo da dobijem na posudbu Schultzevu Integru koju je isto kupio za siću...



jeziga...kad skuzis kako u onog kenwooda nabit lampu javi...ne stane ni ona sama da ju zaljepim tek tak :)
Budimo UNIVERZALNI
Avatar
s@ki
 
Postovi: 1465
Pridružen/a: 05 svi 2011, 14:39

Re: Tube bufferi

PostPostao/la sonny » 21 ruj 2011, 23:41

.....
Zadnja izmjena: sonny; 25 srp 2013, 15:53; ukupno mijenjano 1 put/a.
A nekad je ovdje bilo dobro.......... Šteta.......
sonny
 
Postovi: 1203
Pridružen/a: 20 kol 2011, 18:36

Re: Tube bufferi

PostPostao/la ilimzn » 22 ruj 2011, 03:11

Ma pusti fikusa. Ko da se ovdje ne zna kako se to radi i bolje nego kod njega, neki njegovi uratci izgledaju ko da su slucajno upale komponente unutra pa ajd sad kad su vec tu da ih zalemimo skupa...

Sto se tice zamjerki, preporucio bi svakako program psud (PSU designer) - upis ta 4 carobna slova u google daju ubrzo link za besplatni download. Za pretumbavanje po ispravljacima dusu dalo (naklon tom_hifi-ju u vezi s pitanjem koje je poslao na PM). Parametri koji su potrebni za program kako bi se ispravno modelirao trafo, su napon namota u praznom hodu i ohmski otpor istog. Taj se mjeri tako da se barem jedan od ostalih a najbolje svi ostali namoti kratko spoje a onda se ohmmetrom izmjeri otpor.

Sto se tice doublera - ona shema s grecom koja moze raditi i kao doubler je zapravo potpuno rijesenje doublera koje ujedno i stiti elektrolite u njemu. Naime, svi doubleri imaju tu manu da je je izlaz zapravo spojen na trafo preko jednog ili vise kondenzatora, sto obicno znaci da kad je izlaz kratko spojen, barem jedan kondenzator u doubleru biva u barem jednoj poluperiodi reverzno polariziran... razultat nije tesko pretpostaviti. Antiparalelno spojena dioda ce kratki spoj prenjeti na sekundar, sto ce efikasno pregoriti osigurac (a siguran sam da imate osigurac, zar ne?) umjesto razletiti elektrolit po uredjaju.

Konkretno za ovaj slucaj, imam jos jednu manju primjedbu po pitanju vrijednosti kapaciteta. AKo je za normalno izvedeno napajanje kapacitet prvog elektrolita recimo 47uF, tada za doubler verziju moraju kapaciteti u doubleru biti dvostruki, jer su ili spojeni u seriju ili samo rade u jednoj poluperiodi. U svakom slucaju, da bi se postigli pravi naponi ne bi bilo zgorega malo poeksperimentirati s vrijednostima kapaciteta i otpora u PSUD-u, sa vec postojecim trafom.

@tom-hifi, re pitanje na PM, a mislim da je korisno i za druge, s obzirom na 'probleme' s napajanjem - OPREZ kod mjerenja napona digitalnim instrumentima. Vecina digitalnih klasicnih (citaj s normalnom cijenom) instrumenata mjeri na izmjenicnom podrucju vrsni ispravljeni napon, neki cak ispravljaju samo jednu poluperiodu. Svi pretpostavljaju da se mjeri sinusoidalan napon mreze i prikazano jednostavno dijele s korijen iz 2 da bi dobili efektivnu vrijednost za sinusoidu, ako je poznata vrsna.
Medjutim, bitno je znati da vecina instrumenata i na ISTOSMJERNOM podrucju mjeri vrsni napon ako je na istosmjerni napon superponirana izmjenicna komponenta, npr. kao sto je to napon valovitosti kod ispravljanja i filtriranja. Kod ispravljanja malih napona, kao npr. za grijanje cijevi, radi toga moze doci do povelike greske, pogotovo ako se ispravljeni i filtrirani napon zeli stabilizirati.
Instrument ce pokazati vrsni napon, dakle vrh valovitog napona, a za grijanje cijevi je od interesa efektivni napon, koji je ovu vrstu valovitosti vrlo blizu srednjoj vrednosti napona, negdje po sredini izmedju vrha i dola pilastog valnog oblika koji nastaje takvim ispravljanjem. Ali, za regulator je od najvece vaznosti MINIMUM napona koji se pojavljuje u izlazu iz ispravljaca, a i taj mora biti za neki iznos veci od izlaznog napona regulatora da bi regulator uopce mogao regulirati.

Evo konkretnog primjera:
Neka napon sekundara pod punim opterecenjem od 2A, iznosi 6.3V. Buduci da se tipicni EI trafo mota tako da je napon pri punom opterecenju 10% manji od onog u praznom hodu, mozemo izracunati da je napon u praznom hodu 10% veci, dakle 7.3V. Pad napona pri punom opterecenju je uzrokovan otporom namota, sto iz pada napona i struje mozemo izracunati, i iznosi 0.315 ohma.

Kada to ispravimo grecom od recimo UF5408 dioda i filtriramo kondenzatorom 2200uF, i opteretimo jednim grijacem 6N6 (koji na 6.3V treba oko 750mA) dobijemo slijedece:
Vrsni napon iznosi oko 7.5V, i to ce pokazati vecina instrumenata.
Minimalni napon iznosi samo 5.3V i sasvim je jasno da tu nema govora o bilo kakvom jednostavnom stabilizatoru s obzirom da je ulazni napon manji od zahtijevanog izlaznog, a gdje je jos minimalni pad napona na stabilizatoru.
Srednja vrednost napona je istina taman oko 6.4V i to je OK sto se tice grijanja cijevi, ali postoji problem.

Naime, valni oblik koji se dovodi na grijac ima srednju vrednost tih 6.4V i na tome AC komponentu cca 2.2Vpp. Sto samo po sebi ne bi bilo toliko lose da ta komponenta nije prepuna harmonika od 100Hz. Konkretno, preko 30% tog valnog oblika se sastoji od harmonika iznad 100Hz - uz idealni kondenzator, recimo 800hz komponenta je oko 60dB potisnuta u odnosu na komponentu 100Hz, a ona je svega 10-ak Db potisnuta u odnosu na DC komponentu. Mozda cudna usporedba ali jasno pokazuje da bi ovdje zapravo puno bolje radilo AC grijanje - tu postoji samo jedna AC komponenta na 50Hz, a ostale su potisnute barem po pravilima ispod 3%, a vrlo mali udio su visi harmonici (i to jos od duplo manje frekvencije).

Pri tome treba paziti i na valni oblik struje koja puni konenzator - radi se o uskim polusinusoidalnim pikovima iznosa oko 3A. Nepaznja prilikom vodjenja zica s primara ce induzirati svakojako smece okolo - taj valni oblik sadrzi cak 65% harmonika od 50Hz.

Razlog zasto ovo navodim je mala analiza sto se dogadja ako se poveca kondenzator u filtraciji napajanja za grijanje. Recimo, s 4700uF situacija je ovakva:
Vrh napona je manji, 7.2V. Minimum je veci, 6.1V. No, srednja je vrijednost malo prevelika i iznosi 6.7V. Valovitost je dvostruko manja, no problem su strujni pikovi iz primara, koji su veci, a harmonicki udio u njima je sada 70%. Cesto se u ovom slucaju preporucuje u seriju s grijacem staviti otpornik, sto ce svakako dovesti napon grijanja na pravu mjeru ali nece bitno smanjiti niti strujne pikove, niti valovitost.
Pravo je rijesenje staviti otpornik u seriju s primarom, ili izmedju greca i kondenzatora (posve svejedno). S dodanim otporom od 0.22 ohma, situacija je slijedeca:
Maksimalni napon, 6.8V, minimalni napon 5.8V, srednja vrijednost 6.3V. Valovitost je 1V, 56% strujnih pikova su visi harmonici, a oko 27% naponske valovitosti su harmonici od 100Hz - no, valovitost je u start dvostruko manja u odnosu na slucaj s 2200uF filterom, dok su strujni pikovi manjeg iznosa nego s 2200uF filterom! Doduse, osobno smatram da to jos ne opravdava upotrebu DC grijanja - ovo je jos uvijek los DC, s dobroh 16% harmonicki nezgodne AC komponente.

Elektrolit od 10000uF donosi smanjenje valovitosti na pola, tek za neku sicu veci napon i po prilici iste strujne pikove, s obzirom da sada otpor namotaja i serijski otpor 0.22ohma limitiraju struju punjenja. Harmonicke komponente su medjutim nesto povecane u postocima valovitosti i valnom obliku struje punjenja, no ne bitno. U prijevodu, postoji optimum nakon kojeg dodavanje elekrolita ne donosi dobitak koji bi ocekivali ali u svakom slucaju barem inicijalno pravi problem trafou, kod startanja.

A sto ako se koriste schottky diode? Na njima je pad napona manji nego na klasicnim PN diodama, no unutrasnji im je otpor veci, tako da najbolje rezultate daju za manje filterske kondenzatore, pri cemu manji pad napona donosi mogucnost uporabe serijskog otpora, pa u vezi s time smanjenje valovitosti i harmonickih komponenti. Medjutim, dobitak je upitan, s obzirom da set od 4 schottky-ja kosta vise nego klasicne diode i veci elektrolit. Druga je prica ako su se negdje (npr iz starih PC ispravljaca...) nasle 16 ili vise A schottky diode, za koji je pad napona na strujama koje nama trebaju manji od klasicnih dioda - to omogucava povecanje serijskog otpora uz nepromnjenjeni elektrolit, sto automatski smanjuje valovitost, i sto je bitnije, znacajno smanjuje udio visih harmoika u valovitosti izlaznog napona i struji iz transformatora. Recimo, s popularnom MBR1645 se serijski otpor povecava na 0.39-0.47ohma, uz filter 4700uF.
Inace, ovo se sve moze vidjeti s PSUD-om, ili unekom drugom simulacijskom programu...

Za kraj: kako rijesiti problem pokazivanja vrsne vrijednosti? Jednostavno - mjeriti napon iz ispravljaca preko RC filtera. Recimo, 10k u seriju, 100uF prema masi. OVakav filter ce ispeglati valovitost na srednju vrijednost. Inace je to dobar nacin da se isproba sto tocno pokazuje instrument - ako je to isto kao kad se direktno gleda, instrument pokazuje srednju vrijednost, i to je pozeljno, ako ne - sve je jasno iz gore napisanog. Ili - koristite koristite staromodni instrument s kazaljkom :) - sve gore navedeno se odnosi na digitalne instrumente. Skuplji modeli pokazuju pravu efektivnu vrijednost, no i tu treba cesto paziti s frekvencijama...
ilimzn
Iron Man
 
Postovi: 979
Pridružen/a: 05 svi 2011, 13:39

Re: Tube bufferi

PostPostao/la Schultz » 22 ruj 2011, 07:53

Uf....

Idem ja kupiti jednu košnicu sa pčelama....

Čini mi se jednostavnije....
Malvazijski tigar
Avatar
Schultz
 
Postovi: 510
Pridružen/a: 06 ruj 2011, 20:36
Lokacija: Pećine, Sušak, Rijeka

PrethodnaSljedeća

Natrag na Cijevna tehnika

Na mreži

Trenutno korisnika/ca: / i 2 gostiju.