sto sa EL803?

Re: sto sa EL803?

PostPostao/la ilimzn » 10 svi 2011, 02:00

Ako je izlaz trafa 240V, mozes sloziti neko RCRC filtriranje, i naravno, ne zaboravi oduzeti od napona napajanja prednapon resetke. Mislim da ces tu lako potrositi 40-60V, a na hladno bi EL803 trebala sasvim OK podnjet puno vise od 250V.
Osim toga, mislim da nije toliko kritican anodni napon koliko napon G2. Tu bi se trebao malo vise potruditi i mozda staviti kakav jednostavan regulator, iako mi se cini da kod high-gm pentoda ima smisla radije staviti otpor... naime, takve lampe imaju dosta velika odstupanja karakteristika, koje se u biti lako podese pomocu napona G2. Kada se stavlje klasicni otpor s velikim filterom ispod, pogotovo za klasu A, strmija pentoda na istim naponima napajanja vuce vecu Ig2, sto automatski s otporom smanjuje napon G2 i stabilizira radnu tocku kao forma DC povratne veze. Uglavnom to vec zadovoljavajuce rijesava auto-bias ali ponekad to nije dosta. Medjutim, sve to drzi vodu dok ne nastane clipping kada anoda ide dovoljno ispod napona G2 da Ig2 naglo raste, pri cemu se Ug2 smanji i limitira struju, no nakon clipinga veliki kondenzator na G2 rezultira dugim povratkom s te nove 'reducirane' radne tocke. Je li to dobro ili lose, ovisi o krajnjoj primjeni tog pojacala, a to jos nismo diskutirali.
Ima jos jedan bitan moment - kod SE Schade-a s pentodnim driverom, napon iz drivera je referenciran na napajanje a ne prema masi, radi veliko unutrasnjeg otpora pentode - promjena napona napajanja ne ijenja struju kroz pentodu, pa time i anoda 'plese' skupa s naponom napajanja. Ovo se tradicionalno rijesava tako da se napon napajanja drivera dodatno filtrira R-C, tako da C drzi napajanje AC vezano na masu, pa je time napajanje manje ili vise kvalitetnan ekvivalent mase, tj. ulazne referentne tocke. Problem je kod tog rijesenja sto je izlazni napon, dakle onaj koji generira povratnu vezu, isto tako referenciran na napajanje, pa filtiranje napajanja ulaznog stupnja rezultira time da povratna veza unosi valovitost napona napajanja u izlazni dio, tako sto ga prenosi otporom povratne veze direktno u izlaz drivera.
Postoje dva rijesenja za to.
Jedno je stabilizirano ili debelo filtrirano (RC) napajanje, koje bi mozda bilo pozeljno i interesantno s obzirom da imas visak napona. Stabilizator ima tu neke dodatne prednosti jer taj visak napona znaci da se moze rabiti manji filterski kond prije stabilizacije, tj, moze se tolerirati jako velika valovitost, s obzirom da je stabilizator ionako 'otpili' - iako se time ostatak valovitosti iza stabilizatora nesto povecava, moze se drasticno smanjiti disipacija stabilizatora, i problemi s pik strujom ispravljanja i transformatorom. Ovaj pristup pokusava AC vezati napajanje i masu tako da se bilo sto od toga moze rabiti kao referenca kako se zeli.
Drugo je alternativa koja koristi cinjenicu da je i izlaz ulaznog stupnja u pentodnom modu referenciran na napajanje - i ovdje radi velikog unutrasnjeg otpora pentode anoda 'plese' skupa s napajanjem, jer promjena napona napajanja ne mijenja struju pa je i pad napona na primaru trafoa konstanta bez obzira na valovitost napajanja. U izlaznom stupnju za taj pristup treba katodu bypasirati prema napajanju, a ne prema masi (G2 se mora i dalje bypass-at prema katodi, naravno). Time referentna tocka ulaza u izlaznu pentodu, sto je inace katoda, postaje AC vezana s napajanjem, referentnom tockom izlaza iz drivera i izlaza iz izlazne pentode. Pentoda na ulazu osigurava svojim vrlo visokim Rp isto sto i ona na izlazu - promjena napona na anodi ne mijenja struju kroz pentodu, anoda se krece skupa s napajanjem. Time ulazni i izlazni stupanj imaju sve iste reference i za signal i za povratnu vezu. Jedina mana ovog pristupa je da katodni bypass za izlaznu cijev mora biti visokonaponski (vrijednost mu je inace ista kao za klasican slucaj spajanja prema masi), a sklop ima sam po sebi jako dobro potiskivanje smetnji iz napajanja - sto je inace atipicno za SE.
Inace, ova analiza vrijedi za auto-bias, kod fiksnog je katoda izlaza prakticno spojena na masu pa se cijela stvar reducira na prvi slucaj. Uzgred receno, nije bas preporucljivo koristiti fiksni bias za strme pentode, pogotovo ne za spajanje u paralelu. Nije nemoguce, ali postane prekomplicirano za jednostavni amp kakav bi ovaj trebao biti.
ilimzn
Iron Man
 
Postovi: 979
Pridružen/a: 05 svi 2011, 13:39

Re: sto sa EL803?

PostPostao/la sstrsat » 10 svi 2011, 10:18

bepone je napisao/la: pobudna lampa je ruska 6E5P , izlazne 2 kom EL803, biti ce spojene u pentodi.


Sad san tek vidil da si za drivericu odabral 6E5P, znaci jaca lampa goni slabiju :lol: Ma dobro, jaki driver je uvik itekako dobrodosla stvar

Ali ca ti ne bi bilo zgodnije malo uniformirat pa stavit da sve lampe u ampu budu jednake. Nezavisno da li EL803 ili 6E5P.

Ako nimas triodni graf za 6E5P, poslat cu ti ga
Krepat ma ne molat
Avatar
sstrsat
 
Postovi: 1745
Pridružen/a: 04 svi 2011, 18:21
Lokacija: Rijeka

Re: sto sa EL803?

PostPostao/la bepone » 10 svi 2011, 18:55

ojla fala svima na koment, a ilimzn pogotovo na elaboratu.. puno toga mi je jasnije a i puno toga mi vise nije jasno.. :P u krug g2 sam mislio umjesto regulatora zatuc kakvih 10k, pa neka polegne karakteristike jos malo. amp ce biti hi fi, pa tako ne bude prevec klipinga (ja se nadam)

Ima jos jedan bitan moment - kod SE Schade-a s pentodnim driverom, napon iz drivera je referenciran na napajanje a ne prema masi, radi veliko unutrasnjeg otpora pentode - promjena napona napajanja ne ijenja struju kroz pentodu, pa time i anoda 'plese' skupa s naponom napajanja.


ovaj dio bas ne razumijen toliko.. se more gdje pogledat shema Schade SE? nisam siguran da razumijem, pretpostavka je da ce napon napajanja bit jako dobro stabiliz.? standardno ce biti i dodatni RC prema pobudnoj lampadini (npr kondici po 100 uF)
bepone
 
Postovi: 704
Pridružen/a: 06 svi 2011, 08:51

Re: sto sa EL803?

PostPostao/la bepone » 10 svi 2011, 19:00

sstrsat je napisao/la:
bepone je napisao/la: pobudna lampa je ruska 6E5P , izlazne 2 kom EL803, biti ce spojene u pentodi.


Sad san tek vidil da si za drivericu odabral 6E5P, znaci jaca lampa goni slabiju :lol: Ma dobro, jaki driver je uvik itekako dobrodosla stvar

Ali ca ti ne bi bilo zgodnije malo uniformirat pa stavit da sve lampe u ampu budu jednake. Nezavisno da li EL803 ili 6E5P.

Ako nimas triodni graf za 6E5P, poslat cu ti ga

hee vidis zanimljivo, ali poteze me ruskinja, cisto u edukativne svrhe, linearna je i iman hi "na lopate".. cak me zanima i kako dela spojena u tetrodi kao driverica! hiti graf na mejl, ja son nosa ovo za prvu pomoc (ke linearnost :shock: ) :
http://www.hagtech.com/blog/images/6ep5_bt.jpg
http://www.hagtech.com/blog/images/6e5p63.jpg
bepone
 
Postovi: 704
Pridružen/a: 06 svi 2011, 08:51

Re: sto sa EL803?

PostPostao/la sstrsat » 10 svi 2011, 19:08

To su isti grafovi koje i ja imam. U svakom slucaju, potencijal te ruskinje prema grafovima izgleda ogroman tako da je ranije ili kasnije triba provjerit. I ka izuzetno linearnu drivericu, i ka pojacalo za slusalice, i ka PSE itd. A naravno i ka potencijalno malosumnu. Njezina vrlo visoka strmina sugerira da b se i u tom aspektu mogla iskazat. Ako je naravno mikrofonija prije toga ne zakolje :lol:

Ali zato i kazen da ju triba temeljito istestirat.
Krepat ma ne molat
Avatar
sstrsat
 
Postovi: 1745
Pridružen/a: 04 svi 2011, 18:21
Lokacija: Rijeka

Re: sto sa EL803?

PostPostao/la ilimzn » 10 svi 2011, 20:59

Hm, a mozda bi bilo dobro pogledat triodne krivulje, pa mozda kao kakav niskosumni ulaz?
Vidim, morat cu ja plotter opet upogonit :)
ilimzn
Iron Man
 
Postovi: 979
Pridružen/a: 05 svi 2011, 13:39

Re: sto sa EL803?

PostPostao/la sstrsat » 10 svi 2011, 21:29

ilimzn je napisao/la:Hm, a mozda bi bilo dobro pogledat triodne krivulje, pa mozda kao kakav niskosumni ulaz?
Vidim, morat cu ja plotter opet upogonit :)


Pa na triodne krivulje san i mislil kad san je bepu spomenul ka potencijalno malosumnu. Znas mene, pentode cu i ja upotribit ali uglavnom u triodnom spoju. A ta 6E5P svojom visokom strminom sugerira barem potrncijalnu niskosumnost. Doc ce i ona na ispitivanje po tom pitanju ( i tako ih je 20-ak doma)
Krepat ma ne molat
Avatar
sstrsat
 
Postovi: 1745
Pridružen/a: 04 svi 2011, 18:21
Lokacija: Rijeka

Re: sto sa EL803?

PostPostao/la bepone » 13 svi 2011, 19:41

malo se busilo danas. amp bi trebao brzo bit gotov, nasao neki lim, trafice (izlazni za 12W, mrezni za 150W, mali overkill :D ).. problem je da je lim premali pa mi nece stat prigusnica za LC filter. morat ce to bi RC kombinacija (ubit 80-tak v, 100mA, malo topline ce past na otpornike, ma nek se griju) dok ne nadjem prigodni mrezni trafo. evo par slikica, toroid ide ispod, izlazno ozgora:

slika
slika

tek sad sam skuzio da sam uzeo 6E6P-E, ma neka bude ona onda..bitno da se dela. ima strminu od 29 to je ok ;)

iman odmah i pitanje.. da li ove "-E" lampe imaju iste performanse kao i one bez "-E", ili ima razlike u zvuku? neki govore da ima, e sad malo mi je zbunjujuce, ako se napravi sve kako treba, ne bi smjelo imat veze.. radit ce na malom naponskom svingu..
bepone
 
Postovi: 704
Pridružen/a: 06 svi 2011, 08:51

Re: sto sa EL803?

PostPostao/la sstrsat » 13 svi 2011, 21:55

bepone je napisao/la:
iman odmah i pitanje.. da li ove "-E" lampe imaju iste performanse kao i one bez "-E", ili ima razlike u zvuku? neki govore da ima


Tako i za Fatu neki govore da je nevina a drugi da nije :lol:

Ma pali to i ne razbijaj glavu o slovu vise ili manje. Nima slovo veze, vazni su kabeli :lol: :lol: :lol: :lol: :lol:

jebate, ka da ne znas da su ta dodatna slova samo oznake da li su po vojnim specifikacijama (citaj pouzdanosti) ili nisu. Ako rus koji ju je pravil ni taj dan ulil va sebe previse votke nimas ca brinut.
Krepat ma ne molat
Avatar
sstrsat
 
Postovi: 1745
Pridružen/a: 04 svi 2011, 18:21
Lokacija: Rijeka

Re: sto sa EL803?

PostPostao/la joe dalton » 13 svi 2011, 22:38

sstrsat je napisao/la:
bepone je napisao/la:
iman odmah i pitanje.. da li ove "-E" lampe imaju iste performanse kao i one bez "-E", ili ima razlike u zvuku? neki govore da ima


Tako i za Fatu neki govore da je nevina a drugi da nije :lol:

Ma pali to i ne razbijaj glavu o slovu vise ili manje. Nima slovo veze, vazni su kabeli :lol: :lol: :lol: :lol: :lol:

jebate, ka da ne znas da su ta dodatna slova samo oznake da li su po vojnim specifikacijama (citaj pouzdanosti) ili nisu. Ako rus koji ju je pravil ni taj dan ulil va sebe previse votke nimas ca brinut.


Kad smo kod slova, da i ja priupitam, I na kraju (kod ruskih lampi) bi trebao značiti da su za impulsne aplikacije.
Da li su za audio bolje sa ili bez I?
Avatar
joe dalton
 
Postovi: 770
Pridružen/a: 06 svi 2011, 10:14
Lokacija: Zagreb

PrethodnaSljedeća

Natrag na Cijevna tehnika

Na mreži

Trenutno korisnika/ca: / i 2 gostiju.