Tube bufferi

[Edison]

Uf....

Idem ja kupiti jednu košnicu sa pčelama....

Čini mi se jednostavnije....

Taman kad covjek pomisli da je pohvatao neke konce, dodje ilimzn i razuvjeri ga...

Za objasnjenja, kao i uvijek, ilimzn

[s@ki]

baš, taman se poveselim kako hvatam konce i onda post od pol metra i shvatim da sam glup
svaka čast

[tom_hifi]

Svaka čast ilimzn

Ja imam 4400uF u grijanju. S promjenom trafića, digao sam napon na 6.47V, no dodat ću još jedan otpor između graetza i kondova, 0.33ohm, kako mi je i harkonen preporučio. Regulator sam izvadio, pošto mi je napon grijanja unutar preporučenih vrijednosti.

min 5.7V, max 7V za 6N6P.

[sonny]

....

[ilimzn]

AJde ajde, nije tako strasno - cita se pasus po pasus i sve OK
Ma, sjecam se na diyaudio.com cijelih tema o tome kako se cuje razlika izmedju DC i AC grijanja - kad se malo bolje pogledaju valni oblici, naravno da se cuje, a ne pricamo samo o brumu. Najbolje je bilo kad su ljudi poceli davat primjere sto su radili pa se cula razlika, neki su se za glavu primali... npr neregulirano DC grijanje na DHT-u.

Ajd da sve to malo ilustriram slikama.
Osnova price je trafo iz gornjeg posta (sekundar 6.3V pri 2A, unutrasnji otpor 0.315ohma), grec od 4xUF5408, opcioni serijski otpor R i filterski kondenzator C. Na to je spojeno trosilo, tipicno grijac cijevi. Ciljamo napon 6.3V na grijacu...
Zeleni dijagram je valni oblik napona, zuti je valni oblik struje kroz grec.

R=0ohma, C=2200uF, strujno opterecenje je 750mA:

2m2_0ohm_750m.gif (9.49 KiB) Pogledano 9305 put/a.

Vidi se dosta velika valovitost (malo iznad 2V), a valni oblik struje ima pikove preko 3.2A iako iz ispravljaca ide tek 750mA. Zanimljivo je pogledati i inicijalni strujni pik kod punjenja kondenzatora, no u stvarnosti trafo ne moze toliko dati pa ce trebati nekoliko perioda da se dosegne puni izlazni napon.

R=0.22ohma, C=4700uF, strujno opterecenje i dalje 750mA:

4m7_220m_750m.gif (8.79 KiB) Pogledano 9305 put/a.

Vidljivo je smanjenje valovitosti (za vise od dvostruko), ali radi serijskog otpora i smanjenje strujnih pikova u grecu s oko 3.2A na oko 2.8A - svakako bolja situacija za trafo.

Zasto je to bitno? Radi maksimalne snage koju mozemo dobiti iz takvog sklopa, tocnije, s obzirom da nam napon koji ciljamo ostaje konstantan, maksimalne struje. Ona je prvenstveno limitirana strujom kroz grec, tocnije, njenim maksimalnim iznosom. Kada se s time pretjera, jezgra trafoa odlazi u zasicenje, valni oblik napona i struje je 'odrezan' (clipping) a struja u primaru za razliku od one u sekundaru naglo raste radi zasicenja, sto rezultira jako pojacanim grijanjem trafoa.
Podsjetimo se - trafo je specificiran za 6.3V pri 2A. Buduci da su i struja i napon u vrsnim vrijednostima za korijen iz 2 veci, to znaci da ce trafo bez problema podnjeti struju do 2.82A u piku. U stvarnosti, postoji i dosta rezerve AKO se onom koji mota specificiralo da se radi o namotaju na koji ide ispravljac!!! Razlog je tome sto se za potonju specifikaciju trafo mota za manju maksimalnu indikciju, sto u praksi znaci, na vecoj jezgri - upravo da se racuna s znacajno vecim pik vrijednostima struje u odnosu na RMS vrijednost.
Ako sad malo bolje pogledamo dijagrame iznad, ispada da vec s 2200uF kapaciteta i svega 750mA struje prelazimo u pikovima struju kroz primar - tu je to vec 3.2A. Unatoc povecanom kapacitetu, smanjenoj valovitosti i povecanim gubicima u toplini u drugom slucaju, pik struje je taman unutar specifikacija. Ovo bi ujedno bio i maksimum koji se moze izvuci iz trafoa ciji namotaj nije proracunat za ispravljanje. Dakle - iako moguce izvuci 2A ako se direktno spoji AC grijanje, sa ispravljanjem ta struja pada na svega 750mA! Mislim da bi ovo trebalo zorno objasniti zasto je ocekivati da ce ispravljanje do tada AC grijanja nesto poboljsati, potpuno iluzorno - sanse su najvece da ce se napraviti vise zla nego dobra. Moram li uopce reci da se onakav 'pikoviti' strujni valni oblik itekako 'cuje' u drugim namotajima i itekako proizvodi jednako tako 'lijepo' rasipno polje...

No, pretpostavimo da je ovaj namotaj tek jedan od mnogih na jezgri, ali ostali su relativno neiskoristeni. To ostavlja poprilicnu dozu magnetskog polja za pik struju kroz ispravljac. Koju zapravo struju uopce mozemo postici za date uvjete, kada pik struja ne bi bila limitirana? Manju nego sto bi ocekivali!

C=6800uF, R=0.1ohm, strujno opterecenje je 1A:

6m8_100m_1000m.gif (9.91 KiB) Pogledano 9305 put/a.

C=6800uF, R=0, strujno opterecenje je 1125mA:

6m8_0ohm_1125mA.gif (9.09 KiB) Pogledano 9305 put/a.

Ovdje je napon vec nekih 50mV ispod 6.3V, serijskog otpora nema, a struja je tek 1125mA, nekih 56% od specificiranih 2A za AC. Ali, pogledajmo visinu strujnih pikova -4.45A. Ovakav sekundar na trafou samo s tim sekundarom bi morao biti specificiran za AC izlaz 3.15A a ne 2A.

S obzirom na malko premalen napon, lako mozemo doci u iskusenje da povecavamo filterski kondenzator - no uzalud trud sviracima:
C=15000uF, R=0, strujno opterecenje 1125mA:

15m_0ohm_1125mA.gif (9.28 KiB) Pogledano 9305 put/a.

Dobitak u izlaznom naponu je tek nekih 50mV! no barem je valovitost smanjena. Strujni pikovi su jednaki jer se ovdje zapravo radi o kolicini naboja koja se prenese po svakoj poluperiodi, ali je inicijalni pik za punjenje puno veci - nerelano velik, trebalo bi nekoliko desetaka poluperioda u stvarnosti da se postigne pravi napon.
Drugim rijecima, otpor sekundara limitira maksimalnu raspolozivu struju, samo je jos pitanje zasicuje li se jezgra ili ne.

Zasicenje je zapravo vrlo lako vidjeti na osciloskopu pomocu pomocnog namotaja - bilo postojeceg, ili se na brzinu oko tijela ubaci jedannamot zice. Kod zasicenja je valni oblik izoblicen, konkretno vrh sinusoide je spljosten, a kod tezih slucajeva odrezan. Inace, lakse je to cuti - zuji ko lud...

Gornji bi primjer ujedno trebao posluziti da se pojasni zasto se cesto specificiraju radikalno predimenzionirani transformatori, zasto NIJE dobro bez reda nadrobiti hrpu uF u ispravljac, zasto pate diode i griju se grecevi (pik struja + recovery koji ovisi jako o njoj!), i na kraju zasto treba obavezno SPECIFICIRATI ZA STO SE TRAFO KORISTI. Korektno specificiran trafo za npr. velike filterske elektrolite ce imati deklariranu snagu (VA) blisku onoj koju zelimo izvuci iz ispravljaca, no jegra ce biti 'neuobicajeno velika' ALI manja od trafoa koji je standardno specificiran a iz njega se moze izvuci ista ta znaga bez problema. Ako nista drugo, usteda u novcima je dobar razlog da se stvari tako postave. Ovo je pogotovo bitno kod toroidnih trafoa, no to je jedna druga prica koja je ispricana u jednoj drugoj temi na ovom (i drugim) forumima.

[ilimzn]

Svaka čast ilimzn

Ja imam 4400uF u grijanju. S promjenom trafića, digao sam napon na 6.47V, no dodat ću još jedan otpor između graetza i kondova, 0.33ohm, kako mi je i harkonen preporučio. Regulator sam izvadio, pošto mi je napon grijanja unutar preporučenih vrijednosti.

min 5.7V, max 7V za 6N6P.

Vjerojatno ce ti trebati nesto manji otpor, izmedju greca i kondova uvijek ispada manje od onog sto bi ocekivao primjenom ohmovog zakona (struja * zeljeni pad napona).
Kao sto sam rekao PSUD je zakon, izmjeris trafo (prazni hod, otpor primara) i igras se. Rezultati su prakticki jednaki kao u stvarnosti, pod uvjetom da su dijelovi ispravni, naravno.

[Khadgar2007]

Svaka čast na postu Ilimzn. Sa guštom sam ga pročitao a bome ću sigurno još i par puta.

[tom_hifi]

Ma bravo bravo

Kakva wikipedija.

ilimznpedija.hr

[harkonen]

Opet napisao post i stisnuo neku zanimljivu kombinaciju tipki kojom je post otišao u "paralelni svemir",
pardon, paralelni forum gdje odlaze svi takvi postovi.....
tako da sada ponovo treba pisati novi, ali sada ću ga skratiti - 95% nazivnog napona grijanja indirektne lampe se
pokazalo kao optimum za životni vijek lampe bez utjecaja na radne karakteristike, tko 'oće šiljiti može se
ne slagati i tvrditi da će doći do ozbiljne zvučne degradacije na tih 95%. Upućujem ga da počne slušati glazbu.
Ispod 90% nazivnog napona grijanja životni joj vijek pada drastično zajedno sa radnim karakteristikama .
Na standardnom nazivnom naponu radne su karakteristike padale umjereno, ali je nakon 5000h (lampe su bile
deklarirane na taj radni vijek) one koje su grijane na 95% imale 30% bolju karakteristiku od onih na standardnom
naponu.
Staro je to neko istraživanje (vjerovatno rusko, jer prema tome kako ameri frlje lampe, životni vijek zbog grijanja im je
na kraju prioriteta) na tadašnjoj produkciji lampi i uz AC grijanje na indirektnim je to pokazalo vrlo zorno,
a kako treba 208 dana (5000h) za ovo istraživanje,
tko nema šta pametnije raditi , neka proba sa novom produkcijom, sa AC i DC kao i kod indirektnih i direktnih.
DIY zajednica će mu biti zahvalna.
Dakle, 6V umjesto 6,3V ili 12V umjesto 12,6V. Dapače.

[Schultz]

BTW....

Gotovi trafići...

Kada dođem kući malo ću izmjeriti što je Branko napravio pa se javim.