NAD S300

[pinco]

Tema se ćita od početka a ne od kraja, pa će se nać odgovore na većinu pitanja......
Ode radimo na praktičnoj izvedbi a ne o maštanjima na papiru, i gledamo kako je najbolje da se realizira na kraju, nema koristi od gledanja 30 god u komad papira i slaganju izlaznih tranzistora u nizu.....

[ilimzn]

Po naponu napjanja, čini mi se da je ovo predviđeno da bude nominalno 100W/8 Oma, ili tu negde; ja u takvim kolima koristim minimum od tri para, a i to samo ako su klasične Motorolice od po 250W na izlazima, i to da su MJ 21193/21194, čija je ključna osobina veoma mali THD u rasponu do 10 kHz, čak neobično mali THD, prema njihovom Data Sheet-u.
Da sam ja ovo pravio, sa plastikanerima na izlazu, hladno bih stavio 4 para da se i ne okrenem. Od viška glava ne boli.

Hehe zanimljivo, bas sam u onom tekstu prije o izlaznom slijedilu mislio spomenuti neke Pass-ove stilske vjezbe iz proslosti koje su se upravo ticale multiplih izlaznih parova. Da siroj publici bude jasnije zasto, ne radi se o strujnim mogucnostima (premda su one uvijek dobro dosle) vec o ovisnosti pojacanja o struji. Naime, ako gledamo raspon izlaznog ignala, minimalna struja kroz jedan izlazni par je struja irovanja, a maksimalna je odredjena maksimalnom izlaznom snagom. Ova se prva NE mijenja bez obzira na broj izlaznih parova, dok se druga dijeli ravnomjerno medju izlaznim parovima. Rezultat je s povecanjem broja izlaznih parova pojacalo vecim dijelom radi u klasi A (jer je ukupna struja mirovanja izlaza pomnozena s brojem parova) a svaki par radi u manjem opsegu struja (jer je maksimalna strujaizlaza podijeljena s brojem parova), sto je pozeljno jer kod vecih struja dolazi do pada pojacanja. Uz ispravno dimenzioniranje pobudnih stupnjeva, pozitivni je efekt veci od negativnog efekta dodavanja kapaciteta.
Pass je i ovo zadnje rijesavao dodavanjem kaskoda, no od tog vremena do danas su ipak izlazni tranzistori ponesto napredovali.
Naravno, buduci da je ovo vjezba, ideja je ostati na dobroj selekciji 2 izlazna para. Ako radi dobro tako, uz dodatne rafinacije, moze raditi samo bolje.

Jedino što me pomalo čudi je to što i naponski i strujni deo imaju isto, nestabilizovano napajanje; kod mene, ista nominalna snaga ima odvojena napajanja, pa se naponski deo napaja sa +/- 55V elektronski stabilisano, a strujni deo sa +/- 53V preko elektrolita, što će pasti na +/-51V pod punim gasom. Pored ostalog, i to malo smanjuje izobličenja, da i ne pominjem stabilnost.

Oko ovog je bilo nesto dileme no ostavljeno je kako je bilo u originalu, s time da je u originalu izostalo kaskodiranje koje je upravo presudno da bi pojacalo moglo kvalitetno raditi iz jednog napajanja, bez da samo sebi injektira s izlaza harmonike u ulazni stupanj. Upravo dodavanje kaskoda je bilo presudno da se ostane na jednostavnom filtriranju. Iako se na ovaj nacin ne moze izvuci zadnji W snage, ideja je da ulazni stupanj relativno benigno ide u clipping taman ispod 'pile' bruma na napajanju izlaza. Uzgred budi receno, kao nesto slicno su pokusali u originalu ali s obzirom da nista nije kaskodirano, tu se bas nisu iskazali - dapace, pokazali su i nepoznavanje nekih fundamentalnih stvari, tj. da kod klasivne konstrukcije gotovo sav imunitet na smetnje iz napajanja dolazi kroz primjenu GNFB... koju su oni izbacili. Slijedi filtriranje napajanja (slicno kao sto j eosvdje ostalo), i naravno neizostavni toroid od bar 500VA za 100W izlaza, da se cim vise smanji valovitost iz ispravljaca (ali su zaboravili na ripple current elektrolita i grijanje pa nisu bas dugo trajali, vidi pocetak teme).

Sto se tice GNFB, ima nesto stranica prije i ta verzija, kao i analiza iz simulatora (okvirna naravno, simulator mu dodje tamo negdje na liniji onog vica o lazima, vrazjim lazima i statistici). Osobno se ta meni najvise dopada...

E da, jedan mali osvrt na otpore u bazama izlaznih tranzistora. Rbb je takodjer jedan od izvora problema z aizlazne tranzistore, pogotovo na velikim strujama, i zapravo bi te otpore trebalo izbjegavati (iako se u odredjenim slucajevima moze naci optimum njihove - male - vrijednosti i izoblicenja izlaza), no u tom slucaju driveri moraju raditi u debeloj klasi A s puno vecim strujama nego sto se ikada biti struje baze izlaza - cime se problem pojacanja vs. struje pomice jednim dijelom prema driverima. Otala je ovdje prilicno poradio, ali treba imati u vidu da je izbor tranzistora u njegovo vrijeme bio znacajno losiji, sjecam se nekih implementacija low-tim pojacala koje su iz istih razloga gore navedenih u vezi s N. Pass-ovim konstrukcijama, imali vise drivera u paralelu.

[pinco]

Evo ako san dobro svatija ovo za servo, da bi radija kako triba prvi kond mora bit dosta veći od 1u, dok sa dodavanjen konda u povratnu dobivamo ovo. Plus povečava se frekventni opseg kad je spojen servo u odnosu bez.

[admin]

Molim vas da se suzdrzite od prepucavanja preko foruma.
Za to imate mail ili privatne poruke.

[aparatusonitus]

Pinco, možeš pokušati ovo:
1) 15V zenerice i kondove preko njih izbaci, stavi 15k umjesto njih, donji (gornji) kraj otpora spoji zajedno, njihov spoj će postati točka ubacivanja servo signala
2) 5k6 otpore zamjeni s 30k otporima
3) 6V8 zenerice zamjeni s 6k8 otporima
4) servo opamp veži kao inverting integrator (dakle samo kond od 2u2 u npv, +in direktno na masu*, na -in 1Meg u seriju + 2u2 na masu, 1k ili manje na izlazu servo opampa)
5) ako ne radi kao pod 4) servo opamp veži kao noninverting integrator s istim vrijednostima bratije oko njega

*nije baš sasvim ispravno, ali će poslužiti (j-fet opamp), inače bi trebalo 1Meg//2u2 prema gnd.

[ilimzn]

Molim vas da se suzdrzite od prepucavanja preko foruma.
Za to imate mail ili privatne poruke.

Pinco, Boban, Dvv imate upozorenje. Osobne razmirice molim rijesavati izvan foruma, pogotovo izvan teme koje se to ne tice.
Prepucavanja su zavrsila u administrativnom dijelu foruma, slike vasih radova su zavrsile u 'Vasi Radovi' pod nazivom NAD S300.
A sad bih molio da nastavimo s temom...

[ilimzn]

Evo ako san dobro svatija ovo za servo, da bi radija kako triba prvi kond mora bit dosta veći od 1u, dok sa dodavanjen konda u povratnu dobivamo ovo. Plus povečava se frekventni opseg kad je spojen servo u odnosu bez.

NIje mi bas jasno sto je sto s obzirom da je shema ista (ili se ne vidi dio gdje je razlika).
Ovdje nesto ne stima kako god se uzme.
Probajmo za pocetak ovako - umjesto 470k u povratnoj vezi OPampa staviti 47k (kond 100n moze ostati).
Vremenska konstanta ulaza je 1 sekunda ali se pookazuje radikalan pad pojacanja vec na 100Hz sto je blago receno cudno, zato ako je moguce volio bih vidjeti frekventnu karakteristiku izlaza OPampa.

@apparatusonitus, ovakva modfikacija ce zapravo napraviti vise stete nego koristi jer pomice reference kaskoda cime je uticaj serva malen a uticaj smetnje u napajanju priblizno isti.
Ovo to sam ja predlozio nije integrator (a zapravo bi trebao biti) vec aproksimacija u vidu obicnog filtera. S jednim OPampom je zapravo nemoguce izvesti neinvertirajuci integrator jer on radi kao integrator za signale dulje svoje vremenske konstante (ukljucivo DC) ali za AC komponentu s duljinom ispod vremenske konstante tezi slijedilu, radi cega se preko njega zatvara GNFB i pada pojacanje.
Jedno rijesenje je dvostruki OPamp, jedan spojen kao klasicni integrator, a drugi kao invertirajuce pojacalo iza njega. Imam jos jednu ideju kako to rijesiti ali za to trebam vremena sa simulatorom kojeg trenutno bas nemam

[pinco]

Evo cila shema.


Izlaz iz opampa kad je 470k u povratnoj vezi, bez kondenzatora.


Izlaz iz pojačala sa 47k i 100n.


Izlaz iz opampa sa 47k i 100n.


Ako nemaš vrimena za neke druge ideje simulirat, reci kako si zamislija ja ću provat.

[dvv]

Oko ovog amp-a: koliko ja vidim, tu su se stvari maksimalno zapetljale. Meni se čini da tu postoje dve mogućnosti. Prva je da sada svi izgubimo mnogo vremena da pronađem gde to šlajfuje, a imamo posla sa praktično unikatom, moram priznati da ovakvo rešenje u celini nikada nisam video bilo gde. Delove da, ali celinu ne. Ko voli, neka izvoli, meni se to čini jako nepraktičnim, jer se između ostalog može dogoditi da fula simulator, a ne sama šema. Nije često, ali nije ni nepoznato.

Druga, meni se čini praktičnija varijanta, je da se lepo zaboravi na servo i da su ugradi klasičan pot za nulovanje. Postoji mnogo pojačavača koji samo to i imaju, a opet su DC vezani - na primer, Marantz 1156 DC, 1180 DC, 170 DC, 300 DC, itd. Ovo je bolja verzija ako je cilj da se pojačavač što pre osposobi za normalan rad.

Sem toga, ma kako dobri simulatori bili (moj mene NIKADA nije prevario ili slagao, to jest jeste, ali u pozitivnom smislu - on kaže da ide do 300 kHz, a u praksi to ode na 330 kHz), ipak su oni samo simulatori koji PRETPOSTAVLJAJU neke stvari jer ne mogu drugačije - na primer, kakav će biti raspored elemenata na pločici, koliki će biti parazitski kapacitetu, kakva će biti provodljivost štampe (35, 50, 70 ... mikrona bakra), itd.

Poenta je, ako se problem i reši u simulatoru, lako se može desiti da u praksi on i dalje postoji, u istom ili modifikovanom obliku.

To je sada stvar procene prioriteta. Šta je poenta, da pojačavač što pre proradi, ili da se na silu boga ubaci servo, koji je totalno vanserijski zbog specifičnosti pojačavača? Mislim da samo Pinco može da donese tu odluku.

Inače, pošto u simulatoru nemam definisane upotrebljene tranzistore, ne mogu da napravim egzaktnu kopiju, već samo principijelnu (isto to ali sa drugim tranzistorima), a to ipak nije TO.

[pinco]

Vratimo se konstruktivno na temu, upadice provaj ovo provaj ono ne donose ništa samo se sve pritvara u limunadu, ilimzn je objasnija lipo i čitko zašto i šta, pa i problem offseta i kako ga riješit, prva je kondenzator uz to da se more javit cca max 50mV offseta na izlazu jel nije u krugu povratne veze. Pažljivi će uoćit da je u toj verziji spominjan trimer za kompezaciju eventualnoga offseta na izlazu, i na PCB je nacrtan. Za verziju sa servon, zašto ne ako se mogu izbjeć kondenzatori i trimer za štelanje, uz uvjet da ga se sredi da radi kako triba, tj. da ne utjeće na zvuk, odnosno da je taj utjecaj minimalan, ako ne ništa ostaje prva verzija, forum je i edukativan, ja san mislija da je glupost napravit servo, nisan opće bija svjestan šta se tu događa, sad puno više znan nego u startu, a to je i cilj foruma. Svatiš kolko neznaš
Ovo bi moga bit lipi projekt na kraju, ilimzn je da semu i još aktivnio radi projektu i gura praktički sve, Boban je nacrta lipu pločicu opet uz instrukcije meštra, i napravit će probnu verziju, ako sve bude super, stavit će se konaćna verzija na forum i imat ćemo prakrički forumsko SS pojačalo...., probaće se obe verzije, servo i kond, zvučno bolja ostaje konačna, za sad će servo na malu dodatnu pločicu.