Electrostatic loudspeaker (ESL)

[elvis]

Sada bi trebalo malo ispitati i onaj donji dio u posudi, tamo bi većinom trebao biti poliamid, no kako će se ponašati kada ga izvučem iz HCl-a, Što se dogodilo na molekularnoj razini? Koliko je postojan i homogen na zraku, kakve je boje... na kraju krajeva da li je za elektricitet vodljiv ili ne... Sa špricom sam zaronio do dna i uzeo jedno 5ml uzorka gušćeg djela otopine. Na komadu čistog stakla sam napravio određeni broj "fleka" sa kaplicama te otopine. Sušenje sam malo ubrzao sa zagrijavanjem, no ništa prejako ili prebrzo. Kako je izgledao taj dio eksperimenta:

[elvis]

Što će se dogoditi ako sada taj osušeni komad tj. fleku sastružem sa strakla i tako spojen PA6.6 sa sumporom i soli ponovno vratim u vodu ali ovaj put čistu vodu. Da li će molekule ostati zajedno ili će se sve lagano otopiti. Znači to je bio cilj testa. Recimo da je ovo nešto što bi bio test postencijalne higroskopnosti. Ako reagira na vodu ne valja... odmah mogu reći da je nakon par sati brćkanja u vodi granula je ostala u jednom i vrlo čvrstom komadu. Tragova otapanja u vodi nema.

[elvis]

Šta kažu ohmmetri...

Stavio sam instrument na 200Mega, no nije mi trebalo toliko. Fleka PA66 debela je oko 0,2 mm, na ESL.u bi bila tisućama puta manja... znači to uzeti u obzir.

Evo rezultata (komentari ispod slike)

[elvis]

Gore je zapravo hrpa otvorenih pitanja. Jasno je da je jedan korak napravljen u ne baš tipičnom otapalu za ove svrhe. Kako bi sve to podnosio Mylar, što sa onom sloli koja je dio HCl-a i sigurno je dio otopine, kada se odstrani onaj gornji dio čistog HCl-a čime onda razrijediti dobivenu otopinu PA66, vodom ili etanolom... bla bla bla...

Jedan od problema je i to što je solna kiselina "načela" i propelu miksera, pa se postavlja pitanje da li to ima i utjecaj na otpor otopine. Od čega napraviti osovinu i špropelu, plastika.. koja?, neki drugi metal neosjetljiv na solnu kiselinu... Znači ovo su teme koje otvaram.

Ono što još ostaje kao zicer je Fenol, to se u ovoj priči koristi, znači imamo kviska ako pronađemo argumente da ovo sa solnom kiselinom i nije najbolja ideja... no da su se granule otopile, jesu...

[elvis]

Hajmo zaključiti ovu priču sa solnom kiselinom. Ne znam koliko je ova sub tema generalne ESL teme bila zanimljiva, no sigurno
je da eksperiment nije bio beskoristan. U ovoj ESL temi malo je sudionika, no sudeći po broju posjeta ili je generalno zanimljiva
ljudima ili nema ničega drugog na forumu pa brojke posjeta istoj rastu (uvjeren sam da je ovo drugo )

Solna kiselina je znači rastopila poliamid, što je u skladu sa navedenim u specifikaciji otapala. PROBLEM je što je solna kiselina
zapravo sumpor i sol u vodi, pa otapanjem dobijamo nešto što u sebi ima soli, a sol nam nikako nije poželjna u ovoj priči. Možete
samo zamisliti kako bi nakon nekog vremena izgledala bakrena folija zalijepljena na membranu. I najmanje količine soli bi pokrenule
doslovno raspadanje bakra. Nino mi je sugerirao da pokušam odvojiti rastopljeni dio od ostatka HCl-a, te da taj odvojeni rastopljeni
dio probamo nekako "oprati" od soli. Ideja se činila zgodnom, naročito jer je veći dio solne kiseline voda, no sam
eksperiment nije uspio. Kada smo otopinu poliamida stavili u H2O u trenu se ista pretvorila u bjelkastu čvrstu smjesu, slično
zgužvanoj i mokroj papirnatoj maramici. Onda smo isto to probali sa Etalnolom, tj. otopinu Poliamida smo stavili u Etanol 95%,
i efekt koji se dogodio sa vodom je izostao no tekućina se pretvorila u nešto mlječne boje. Ne znam koliko bi
to bilo upotrebljivo, jer sol je i dalje ostaje tu, a to "mliječno" se više ne taloži na dno.. kako se riješiti soli... nikako.

Jedna dobra stvar od eksperimenta sa solnom kiselinom je ta što se sa istom zapravo mogu lako detektirati plastike
koje spadaju u Poliamide. Manje više, ne generaliziram no vjerojatno je blizu istine da bi sve te plastike zapravo
svi ti najloni koji se otope u solnoj kiselini u perspektivi mogle biti sredstvo za premazivanje mylar esl membrane. Solna
kiselina je jeftina, znači eksperiment je jeftin, a onda kada se odredi što je topljivo može se pristupiti "skupljim"
načinima otapanja. (npr. u Fenolu).

Da ne duljim evo i par slika kojim zaključujem ovaj dio priče sa solnom kiselinom:

[elvis]

Još jedan info za danas na ovu temu sa solnom kiselinom... "flekice" Poliamida 6.6 su nakon 24 sata izgubile apsolutnu transparentnost, tj. dobile su laganju mliječnu
boju. Otpor je porastao na 25M (rub-rub), a nakon 48 sati otišao je na 120M. Znači dosta je važan period sušenja,
što je koristan info kada se bude zaista premazivati membranu i mjeriti njezin otpor. Sva mjerenja prije 24h nakon nanošenja
na mylar su nepodesna tj. davati će krivu sliku. Najbolje mjeriti nakon 48h ili više.

[Mate]

Ja predlažem slijedeće:
Na Kemijsko-tehnološkom pronaći asistensta ili profesora, audiofila. Čisto da ne zdimi radionica.
Kako si počeo, lako bi se moglo dogoditi da nešto zdimi , plane, ili se ugušiš u bojnim otrovima.

[elvis]

Ja predlažem slijedeće:
Na Kemijsko-tehnološkom pronaći asistensta ili profesora, audiofila. Čisto da ne zdimi radionica.
Kako si počeo, lako bi se moglo dogoditi da nešto zdimi , plane, ili se ugušiš u bojnim otrovima.

Moram ti priznati da je i meni to palo na pamet. Od zaštitne opreme imam samo
tanke gumene rukavice, i nekakve cvike koje bi me teško spasile da nešto krene
po zlu. Nino mi je nabavio i gas masku, to će mi trebati kada se budem igrati
fenolom u kombinaciji sa metanolom. Zbilja je težak križ ovaj naš hobi,
trebao bi čovjek biti u svemu, no u pravilu se grebe po površini pa su takvi i
rezultai....

Dok sam se bavio izradom klasičnih zvučnika u biti 90% projekta traži stolarske
vještine ako želiš da to izgleda pa i radi kako treba, da ne kažem da moraš biti i pitur
koji zna raditi sa kitom i svim vrstama boja. Ostatak projekta je zašarafiti 16
vijaka i polemiti dijelove na sketnici... pih... i na kraju nikad dobrih zvučnika
koliko god da si se trudio u odabiru komponeti i mozgao na skretnici. Sve to radi
koliko toliko dobro ali do bola prosječno (čitaj dosadno i kolorirano). Onda sam se bacio na uvijeto
rečeno FR drivere, hebiga bato sada treba raditi horne, opet stolarsko ubojstvo, pa je došao na
red Open baffle, ajde malo lakše kada je drvenarija u pitanju, pa kratak
izlet u line array.. opete stolarija... za popizditi. Umjesto da sve to pošaljem
u P.M. ja sada kemijam sa raznim kemikalijama, mažem nekakve folije i dalje tražim "ono nešto"
u zvuku što bi me trebalo zadržati u ovom hobiju, no sada ne pilam samo daske, ne lijepim furnir,
ne zavidavam tuđe drivere... sada radim svoje drivere... ajme kakav pacijent, rekao bi da je to DIY dno dna

Slični križni put sam imao i sa lampašima. Tu sam morao postati i limar, tokar, farbati sam već znao,
zatim vikler trafoa, tražiti dobre radne točke, kupiti hrpe novog alata... i na kraju suma sumarum u biti sa njima (lampašima) sam nesvjesno htio popraviti ono loše
što sam imao na zvučnicima. Kao vidi kako lampa "izuva iz cipela", koji pravi cijevni zvuk, toplo, a na kraju sam shvatio
da sam nesvjesno (ili svjesno) radio nekakve uvjetno rečeno "equalizere" koji su se trebali sljubiti sa mojim lošim
zvučnicima i popraviti ono "kreštanje" u srednjim i visokim (a parvog basa nikada nije ni bilo), moto je bio " s koloracijom ubi koloraciju" !! Problem je što na to potroših
15 godininičica, da bi u nekim AB testovima na kraju shvatio da tranzistoska AB klasa (koja slučajnost ili ne to "AB") ilole
bolje sastavljena popiša sav moj trud sa lampama svih ovih proteklih godina. Lampa može ostati
u glazbeničkom svijetu, hebeš gitaru bez lampe, tu i tamo kao nekakav B audio sustav čisto radi nekakvog lifestyle-a,
i ako već niste gadno zaglavili u tom "tube" svijetu kada je hifa u pitanju, spašavajte se dok je još
vrijeme . Ja neću napustiti lampe, ali neću više ni previše očekivati, čisto zabave radi ništa drugo. Volio bi sastaviti
dva mono bloka sa 211, kao nekakva uvjetno rečeno vlastita kruna cjevnog diyanja kada su pojačala u pitanju i to je to.
Najdalje bi pristao na cijevni preamp i tranistor AB klase u izlazu, eventualno digitalija na bass sekciji i to je to.
Koliko ima smisla lampa u kombinaciji sa ESL, ne znam, nemam iskustvo, vele kada se "preskoči" izlazni trafo čarolija je zajamčena. Nemam razlog da ne vjerujem u to, no to nije jednostavan a ni jeftin projekt... puno je tu ograničenja u koje bi se trebalo uokviriti... a ko će ga znati. Ne bi volio da se upustim u to pa na kraju
shvatim da je to samo još jedan EQ koji treba popraviti nešto loše.....


Hebiga ode ja od teme ESL-a... evo vraćam se. naručio Fenol kemijanje se nastavlja čim stigne ta otrovna stvarčica.
Ako ima dobrovoljaca za miješanje poliamida u fenolu i metanolu, drage volje prepuštam mu taj posao

[Mate]

Uh što si se rapisao.
Nije važan rezultat, nego put do njega.

Međutim, kad je u pitanju stolarija, najveći problem je što mi strujaši nemamo prikladne alate a ni prostor , pa ja kad je u pitanju nešto iole ozbiljno to odnesem stolaru da ispila inače ništa od rezultata.

I sad ovo tvo je experimentiranje s kemijom mi liči pomalo na ono kad se "nestrujaši" upuštaju u strujne zahvate , pa probaju malo ovako malo onako, ne bi li slučajno naboli ono pravo. A ni Ohmov zakon ne kuže.

Dakle meni se čini da si ti, a i mi koji te pratimo u ovom slučaju došli do zida. Ako hoćeš još nabadati s fenolom, a hoćeš jer si ga naručio, držim ti fige da uspiješ. (bar nema stolarije)
Jedino se bojim da ta bočica ne zapne negdje u transportu. Ipak je otrovna tvar u pitanju.

[elvis]

Uh što si se rapisao.
Nije važan rezultat, nego put do njega.

Međutim, kad je u pitanju stolarija, najveći problem je što mi strujaši nemamo prikladne alate a ni prostor , pa ja kad je u pitanju nešto iole ozbiljno to odnesem stolaru da ispila inače ništa od rezultata.

I sad ovo tvo je experimentiranje s kemijom mi liči pomalo na ono kad se "nestrujaši" upuštaju u strujne zahvate , pa probaju malo ovako malo onako, ne bi li slučajno naboli ono pravo. A ni Ohmov zakon ne kuže.

Dakle meni se čini da si ti, a i mi koji te pratimo u ovom slučaju došli do zida. Ako hoćeš još nabadati s fenolom, a hoćeš jer si ga naručio, držim ti fige da uspiješ. (bar nema stolarije)
Jedino se bojim da ta bočica ne zapne negdje u transportu. Ipak je otrovna tvar u pitanju.

Ponovno se slažem sa tobom, definitivno se došlo do zida na kojem se lome koplja u DIY svjetu
kada su elektrostati u pitanju. To je česti prag odustajanja. Ja nekako čvrsto vjerujem u Fenol, pogotovo
jer se baš koristi u te svrhe u ESL svijetu. Narvno da je tu još dosta nepoznanica, no sada odustati bilo bi šteta.
problem je jedno što ovako u nepoznavanju materije sve traje predugo... šmrc šmrc...

Zašto sva ta muka oko ESL-a... evo uzmimo ovaj zadnji post od Rade u temi Zvučnici za plastičan primjer "zašto?", spominje seas visokotonac od 3000 eura puta dva je 6000 eura,
pa još djelovi na pasivnoj skretnici koji za sada ne postoje na tom nivou na kojem je ovaj visokotonac,
i eto nas na 7000 eura samo za nešto što će svirati iznad 2000 Hz (ne znam da li imate priliku odrezai sve ispod 2000 Hz sa recimo 48dB,
obavezno probajte, stavite play i pustiti glazbu..., jad i čemer). Što je još tužnije kod ovog drivera zapravo je intencija konstruktora da se približi
karakteristike elektrostata (utopija jer i dalje ima masu, mada je dosta toga pozitivnog postignuto, respect), no bez obzira na SF karakteristike i prateću cijenu taj visokotonac i dalje gleda u leđa ESL-ima.

Ako bi se ovim našem ESL eksperimentom došlo do određenih rezultata to bi značilo da sa 10 eura materijala napraviš visokotonac koji
taj famozni seas pošalje po kafu. Mislim da se isplati, pa idem dalje.

Što se tiče problema na pošti sa Fenolom, ma to me ne brine, problem je zapravo veći jer fenol izgleda koriste i za izradu eksploziva, tako da me više brine
antiteroristički big brother. Rekao sam kolegama na poslu da ako se sutra ne pojavim na poslu to vjerojatno ima veze sa mojom narudžbom fenola, oni su
se naravno nasmijali, ja bome ne ... možda sam previše paranoičan, no pusti ti to... vremena su ponovno zaznuta.