zmajz je napisao/la:Malo ću se uključiti, vezano za otopljeni polimer u solnoj kiselini. Kemija iz osnovne: HCl (klorovodična iliti solna kiselina) NEMA u sebi soli, 20% je razrijeđena sa vodom i to je sve (najvjerojatnije, gotovo sigurno sa demineraliziranom vodom, jer da ima bilo kakvih nečistoća bilo bi burnih reakcija još prilikom razrijeđivanja u tvornici, to se izbjegava). Prilikom mješanja sa poliamidom, dobije se smjesa, a ne otopina i to se želi. Ti si miješao sa bakrenom propelom i tu je došlo do reakcije i stvaranja soli, nekakvog bakrenog klorida -CuCl2 i zato se smjesa pofarbala (zamutila). Mislim da sol u krutom/suhom stanju ne vodi struju pa to nebi trebalo smetati, sol vodi struju samo kad je otopina, tj kad imamo pozitivne i negativne ione. Kad si pomješao tu smjesu sa etanolom, možda si bio na pravom putu i mislim da bi uz povoljnu koncetraciju dobio željeni premaz, tj. dovoljno razrijediti etanolom da se može napraviti tanki premaz na foliji. I sam si vidio da se nakon sušenja otpor premaza povećava. Mene jedino brine kako folija reagira na kiselinu, dali se i ona otapa???? Ako da, zaboravi, ako ne nastavi u tom smjeru.
Jedan od načina za dobivanje klorovodične kiseline tj. solne kiseline je mješanje kuhinjske soli i sumporne kiseline,
pa vjerojatno otuda i to ime "solna", a ono što dalje slijedi je zapravo bitnije tj. u toj reakciji nastaje plin klorovodik,
a onda otopina tog plina u vodi bi trebala dati HCl pa primjedu o izostanku soli (NaCl) prihvaćam, pogotovo zato što je meni u interesu da nema soli pa me to raduje i to smo riješili, hvala zmajz. Bukvalno gledajući to je bila ona priča o Savskom mostu i rijeci koja teče ispod nejga... pa vjerojatno je Sava mamu mu,
no u ovom slučaju ta relacija ne vrijedi i to je odlično!!
No i dalje ostaje problem zašto ta smjesa (više je ne zovemo otopina) kada se izvadi iz ostatka HCl-a ima tako burnu reakciju
na bilo koji metal, a na bakar posebno. Napraviti ću par pokusa sa onim djelom rastvorenim u etanolu pa ću vidjeti, moguće je
da će sada izostati ta rekacija. Priča sa solnom kiselinom i etanolom ima jednu prednost u odnosu na fenol i metanol, a to je
značajno manja toksičnost, pa bi samim tim bila puno podesnija za rad sa istim. Kada se na membranu nanosi konduktivni sloj
dolazi do velikih isparavanja, jer to je i cilj da tekućina ispari, pa je netokičnost ili manja toksičnost svakako dobrodošla osobina,
Zmajz hvala puno na odličnim smjernicama. Zato služi forum !
što se tiče propele, ona nije bakrena, problem je što je osovina mesing, a tu je bar 60% bakra. Na kraju krajeva i vidi se na slici
čista bakrena boja koja je izašla na vidjelo.
Nino.. imaš borbeni zadatak... nova osovina i nova propela... promjer osovine je 6mm, od materijala koji je
otporan na solnu kiselinu. Saviti na način kako je Mate nacrtao, obo slovo "Z" bi bilo najbolje ako je izvedivo.
Eto nenadano se priča sa solnom kiselinom nastavlja... no prije nastavka kemijanja ostaje i test Mylara.. treba vidjeti kako
mylar podnosi tu smjesu razređenu etanolom i da li se ta smjesa uopće želi zadržati na mylaru. Na netu smo pronašli
jedan od rijetkih tekstova koji opisuje način nanošelja rastopljenog poliamida na mylar:
- nanošenje tankog sloja poliamida
- sušenje
- poliranje
- ponovno nanošenje tankog sloja poliamida
- sušenje
- ponovno poliranje
Toliko za sada.