Sony Playstation 1 SCPH-1002

[Roko]

Bravo Tom, sa zanimanjem pratim ovu temu, tih starih PS1 se još uvijek da naći ponegdje (tu i tamo u oglasnicima iskrsne poneki), zanimljiva makina za tweakanje

[tom_hifi]

Da, može se naći, no SCPH-1002 je najbolja serija za twekanje, najbolji materijali se koristili, čipovi itd.

Može pomoć itko u vezi napajanja?

Hvala!!

[ilimzn]

Da, može se naći, no SCPH-1002 je najbolja serija za twekanje, najbolji materijali se koristili, čipovi itd.

Može pomoć itko u vezi napajanja?

Hvala!!

Edit, maknuo sam prethodni post i odgovo s obzirom da je bila moja greska, izgleda da nisam refreshao stranicu pa nisam vidio post s PSUD-om.

Uglavnom:
I dalje stoji opaska iz PM-a, da je ovo slicno kao da pokusavamo u motor staviti bolje svjecice kroz auspuh. Glavni problem ovdje je misteriozni napon 'za chipove' kojih ima cijela hrpa a samo jedan vrlo mali dio sluzi za reprodukciju audio-signala.

Zamjena originalnog PSU-a se dakle svodi na zamjenu efikasnog switchera puno neefikasnijim linearnim stabilizatorom u nadi da ce kvaliteta izvora poboljsati reprodukciju audio signala, smanjenjem smetnji na relevantnim linijama napajanja, kao i smanjenjem/razlicitim elektromagnetskim smetnjama koje generira switcher u odnosu na klasicni ispravljac. Jedan moj starij ikolega je tom pristupu znao dati na zalost prilicno pristajuce ime: shifra 'drek za govno'. Razlog tome je sto se izvor napajanja tretira kao bitan izvor smetnji, dok se posve zanemaruje cinjenica da isto digitalno napajanje dijeli hrpa chipova koja ukljucuje video dijelove, procesor, memorije i sl, koji su itekakav izvor smetnji. Pravi bi pristup bio pokusati prouciti service manula za PS1 i vidjeti kako je izvedena distribucja napajanja na ploci, mogao bi se u zivot kladiti da se tu stosta jos da izvuci. Naime, lokalna regulacija i filtriranje su obavezni i treba ih pronaci na ploci. Nakon toga bi se i sam switcher mogao pomno pogledati i prouciti moze li se povecati kvaliteta napona iz njega, sto se kladim da j emoguce i to relativno jednostavnim zahvatima. Inace, Sony za razliku od mnogih firmi ne stedi na ovim stvarima, sto se moze i vidjeti po velicini switchera i kolicini dijelova za filtriranje smetnji, a kad se tice ispravnog vodjenja strujnih petlji i masa, jos nisam vidio niti jedan njihov proizvod, makar bio jeftinjak, na kojem to nije odradjeno vrhunski.

No dobro, zanemarimo sve to... jedna analiza na cisto teorijskoj razini, koja nek posluzi za smjernice kako konstruirati kvalitetni linearni ispravljac za PS1.

1) OSNOVNO - NIKAD, NIKAD i jos jednom NIKAD ne izostavljati napajanja ukoliko niste apsolutno i do kraja sigurni sto ona radi i koje su toga poslijedice. Kod uredjaja s vise napajanja korektno sekvenciranje pojave napona na pojedinim napajanjima moze biti pitanje zivota i smrti uredjaja. Konkretno, sklopovi, pogotovo digitalni, ne podnose pojavu ulaznih napona prije pojave napona napajanja za relevantni sklop. Neki se tu benigno ponasaju, i sve profje OK, drugi se zaglave, a treci se znaju i razletjeti, i to ne izlazkom bijelog dima nego plamenih kugli - doslovno. OPREZ - izbacivanje jednog napajanja i provjera s rezultatom 'gle, radi' NIJE dovoljno dobar test. Stvar se moze ukljuciti 100 puta a zadimiti 101. puta. Ovo na zalost govorim iz iskustva.

2) Niski naponi napajanja zahtijevaju posebnu paznju radi potencijala pozamasnih gubitaka pri regulaciji. Primjerice, LM317 zahtijeva pad napona od cca 2.2V na sebi pri struji od 1A da bi regulirao kako spada. Ako je izlazni napon 3.6V, to znaci da minimalni ulazni napon mora biti u SVIM uvjetima barem 5.8V, sto znaci da se racuna s najvecim opterecenjem plus stupanj sigurnosti, najmanjim naponom mreze, tolerancijama otpornika maksimalno u plus, kondenzatora u minus.
I kad je to sve zadovoljeno, ostaj jedna bitna cinjenica: ako uredjaj trosi 500mA na 3.6V, to znaci da mu je potrosnja iz tog napajanja 1.8W. Pri tome, na regulatoru je NAJMANJE 2.2V a kroz njega tece istih 500mA, dakle regulator u toplinu pretvori NAJMANJE 1.1W. U slucaju najveceg napona mreze, lako moze ispasti da regulator pretvori u toplinu jednako toliko energije kao i cijeli uredjaj - dakle efikasnot mu je oko 50%. Kada tome dodamo padove napona na namotima, diodama, otporima i sl, ta efikasnost pada nevjerojatnom brzinom i cesto iznosi ispod 20%. Drugim rijecima, za 1.8W korisne snage, realno je racunati s 4x vise topline iz regulatora nego sto iznosi korisna snaga - ovdje bi to bilo 7.2W. Ne izgleda puno, ali u odnosu na efikasnost switchera, to je prava katastrofa. Klasicni switcheri za niske napone isto nisu neko cvijece, no realno je ocekivati efikasnosti reda 60-70%, dakle gubici su oko 1W, 'samo' 7 puta manji.
Ipak, u cijeloj prici postoji jedna olakotna okolnost, a to je prakticno konstantna potrosnja struje. Iako bi ovdje posao savim lijepo odradio i serijski regulator, alternativa koja moze dati cak i bolje rezultate je shunt regulacija sa strujnim izvorom. Naravno, ovdje ce nam trebati nesto ipak sofisticiranije od JFET-a s obzirom na vecu struju, ali niti to nije neki veliki problem. Shunt regulator radi vrlo velikog dinamickog otpora strujnog izvora koji je u seriji s napajanjem, ne zahtijeva puno posla oko predfiltriranja RCRC clanovima, stovise, sasvim je dovoljan jedan RC ciji je R djelomicno sadrzan u unutrasnjem otporu namotaja trafoa. Upotrebom sekundara s srednjim izvodom i dvostruke schottky diode moze se dodatno smanjiti gubitak napona iz sekundara prema filtriranju na jedan pad napona diode, umjesto na dva koliko imamo s grecom. Filter kond za ovako mali napon treba biti prilicno velik cak i za tu struju - 10000uF pa i vise. Shunt regulacija ima jos jednu prednost, a to je da spajanje velikih vrijednosti kapaciteta u paralelu s takvim napajanjem nije problem za razliku od vecine serijskih regulatora. Buduci da isto napajanje dijeli mnostvo raznih chipova, njihovo medjudjelovanje se izmedju ostalog umanjuje smanjenjem impedancije shunt izvora, pri cemu su velike vrijednosti kapaciteta itekako pozeljne.
Zakljucak:
- minimizirati uticaj ispravljanja i prenosa smetnji iz drugih sekundara. U slucaju da je struja potrosnje konstanta, razmisliti o uporabi shunt regulatora kako bi se smanjili gubici na RC ili LC filtriranju, koje je uvijek neefikasno na malim naponima i velikim strujama.
- optimizirati napon sekundarnog namotaja za ispravljac za 3.6V. Razmisliti o upotrebi sekundara sa srednjim izvodom i ispravljanju s duplom schottky diodom (nekoliko ih je u svakom PC ispravljacu).
- optimizirati otpore u RC(RC) filtriranju, ako je ono tako izvedeno, kako bi se umanjili gubici
- odabrati chip za regulaciju koji ima manji potrebni minimalni pad napona (tzv. dropout voltage), tipa LT108x, ako se koristi serijski regulator
- ako postoji dodatni izlazni filter iza regulatora, serijski otpor treba minimizirati i pad napona na njemu uracunati pri izracunu izlaznog napona regulatora. Ovdje su u povoljnijoj poziciji shunt regulatori koje ne zahtijevaju nikakav dodatni serijski otpor radi garancije stabilnosti.

3) Naponi koji sluze za rad kojekakvih elektromehanickih komponenti ne zasluzuju ni izdaleka toliko paznje kod filtriranja kao oni naponi koji se koriste kao izvor napajanja komponenti za obradu signala. Prvenstveni zadatak izvora napajanja za motore i sl. je da se rad tih motora ne 'osjeti' u preostalim izvorima. Ovdje je teoretski sasvim dovoljna regulacija napajanja, a cak ni ona ne mora biti ultrakvalitetna kad se tice tocnosti napona, koliko se mora uspjesno opirati smetnjama u vidu fluktuacija opterecenja. U ovoj disciplini su linearni regulatori u pravilu puno bolji od klasicnih switchera, cak i kad su vrlo jednostavno izvedeni. U slucaju PS1, nekakav LM317 (ili jos bolje LT108x ekvivalent) ce sasvim dobro odraditi posao. Ono so sto ostaje kao problem su varijacije struje opterecenja koje se vide i sa ulazne strane regulatora, pa tako i kroz trafo prema drugim namotima.
Logika nalaze da bi ovdje dobro radio shunt regulator, s obzirom da je struja iz ispravljaca prema njemu konstantna. Medjutim, varijabilnost struje potrosnje znaci da je potencijalni gubitak u vidu topline kod takvog regulatora pozamasan - i anravno, najveci, kad PS1 ne radi nista. Ako pretpostavimo da je shunt izveden pomocu strujnog izvora i elementa s konstantnim naponom, tada ce uz, primjerice, 10V ulazni napon u regulator, sam regulator u stanju mirovanja morati 'pojesti' sve sto bi inace potrosio PS1, ako pretpostavimo da je maksimalna struja 1A, to ce biti 10W. Tokom rada, gubitak pada na cca 2W. Prednost ovog pristupa je sto se ne zahtijeva bog zna kakvo pred-filtriranje, dobro dimenzioniran otpor sekundara trafoa, diode i filter i to je to. Mana - kad sve stane, treba se rijesiti topline. Radi toga ne preostaje drugo nego raditi s klasicnim serijskim regulatorom. Pri tome treba dobro pregledati kako je izvedeno spajanje masa na originalnom switcheru - multiple zice za masu nisu tamo slucajno.
Zakljucak:
- Buduci da se radi o izvoru koji ima velike varijacije struje potrosnje, najefikasnija shema regulacije je serijski regulator. Medjutim, varijacije se prenose na ispravljac i filter prije regulatora, pa tako i na ostale namotaje trafoa, dakle vise treba poraditi na ulaznom filtriranju i/ili odabrati ispravno ostale regulatore.
- Optimizacija sekundarnog namota je manje kriticna jer je izlazni napon visi, i padovi napona na serijskim elementima su u odnosu na njega relativno manji, cime su manji i gubici.
- Filtriranje audio i VF komponenti je glavni zadatak ulaznog filtera, on u ovom slucaju djeluje kao dodatno gusenje od smetnji trosila. Istovremeno, idealno filtriranje napona na ulazu regulatora NIJE potrebno,a cak niti pozeljno - mogu se koristiti manji elektroliti i namjerno dozvoliti povecanje valovitosti i pad napona pri vecim opterecenjima, kako bi se u tim slucajevima smanjili gubici na regulatoru.
- Ako se koristi shunt regulator za 3.6V nije potrebno stavljati RCRC filtriranje, jedan stupanj je dovoljan, pro cemu se dio R-a nalazi u otporu sekundarnog namota.
- dodatni izlazni filter iza regulatora je pozeljan jer daje 'buffer' za nagla opterecenja tipa start motora. Pad napona na serijskom otporu je lakse optimizirati jer se ne zahtijeva savrsena stabilnost napona napajanja - +-0.3-0.5V ne pravi neku razliku ali daje dovoljno veliki serijski otpor da se iza njega moze bez problema staviti i 10000uF rezervoar, a da serijski regulator i dalje ostane stabilan.
- iste metode povecanja efikasnosti (namot sa srednjim izvodom, schottky diode) se i ovdje mogu koristiti za smanjenje gubitaka, no oni su manje kriticni radi viseg napona.

[tom_hifi]

Uff, ovo je kvalitetan tekst.

Hm, ne znam kako bih izveo high current shunt regulator. Google samo izbacuje TL431, no u datasheetu piše da on ne može izdržat više od 150mA što je meni puno premalo, no svakako ću još to sve dodatno proučiti. Ne žuri mi se nikud.

Ovako izgleda shema originalnog napajanja u playstationu.



Service manual cijelog PSa ne mogu naći ni nabaviti nikako, tako da smo "zarobljeni" s ovim što imamo.

Razmišljao sam nešto. Kako bi se ponašalo da za digitaliju napravimo dvostupanjski regulator? Znači, jedan linearni regulator i iza njega diskretni Zener regulator, npr.

Znači, napajanje za playstation bi bilo eksterno, no, ako bih išao na dvostupanjski regulator za digitalju, stavio bih taj diskretni regulator u sami playstation, da je čim bliže pločici, a linearne regulatore u drugu kutiju poradi zagrijavanja itd.

[ilimzn]

Uff, ovo je kvalitetan tekst.
Hm, ne znam kako bih izveo high current shunt regulator. Google samo izbacuje TL431, no u datasheetu piše da on ne može izdržat više od 150mA što je meni puno premalo, no svakako ću još to sve dodatno proučiti. Ne žuri mi se nikud.

High=current shunt se dosta lako izvodi pomocu TL431 i dodatnog tranzistora, mislim da ima shema u datasheet-u od TL431. Doduse imna puno datasheet-ova za TL431 s obzirom da ga proizvode mnogi poizvodjaci, nisu svi kompletni.
Strujni izvor za shunt se moze izvesti diskretno s 2 tranzistora, umjesto kao na DAC-u s LED i jednim tranzistorom, jer je na dvotranzistorskom minimalan pad napona cca 0.7V za razliku od LED gdje je oko dvostruko. Taj strujni izvor se cesto u literaturi naziva 'Ring of two' CCS. Shemu nabacim kad stignem ako vec sam ne pronadjes kako i sto

Ovako izgleda shema originalnog napajanja u playstationu.

Service manual cijelog PSa ne mogu naći ni nabaviti nikako, tako da smo "zarobljeni" s ovim što imamo.

Iz sheme se vidi da se nadomjesno napajanje treba staviti prije prekidaca za napajanje, pri cemu ono drugo 3.6V napajanje je tzv. standby napon, koji treba uvijek biti oprisutan kad ima napona mreze. I sklop za reset treba ostaviti kakav je da bi sve ispravno radilo.

Razmišljao sam nešto. Kako bi se ponašalo da za digitaliju napravimo dvostupanjski regulator? Znači, jedan linearni regulator i iza njega diskretni Zener regulator, npr.
Znači, napajanje za playstation bi bilo eksterno, no, ako bih išao na dvostupanjski regulator za digitalju, stavio bih taj diskretni regulator u sami playstation, da je čim bliže pločici, a linearne regulatore u drugu kutiju poradi zagrijavanja itd.

Bojim se da ces time zapravo pogorsati kvalitetu regulacije. Ako zelis maksimalne performanse, onda uvijek losiji regulatori idu ispred boljih. Doduse, prednost zener regulatora je sto nema nikakvih povratnih veza pa time i ne moze postati nestabilan, za razliku od kompleksnijih sklopova. mana mu je losija regulacija i za ove napone, PUNO veci shum. Zener diode tek imaju upotrebljivo malen shum od cca 10V na gore.
Pravi bi pristup bio potraziti na ploci PS1 od kuda dolazi clock i napajanje za DAC. DAC je onaj mali chip s AKM oznakom, za njega ne bi trebalo biti tesko naci datasheet pomocu Google-a. Iza njega postoji i analogna izlazna sekcija. S obzirom na napone napajanja, skoro sam siguran da se radi o par ne bas vrhunskih OPampova napajanih iz napona 7.8V. Ovdje ne treba puno filozofirati da bi se zakljucilo da su moguca prilicno radikalna poboljsanja! Za apsolutno najbolje performanse, mislim da bi to bio put koji treba istraziti.

[Mate]

Kad je riječ o "dreck" napajanju, i naponima/strujama koji su dani ovdje, kako bi bilo probati sa baterijskim napajanjem (NiMh ili Li-Ion) i punjačima za iste?
Pitam samo generalno. Kako bise takvo napajanje odrazilo na kvalitetu zvuka u konačnici?
Sasvim sigurno bi bilo skuplje, da li i bolje?

[tom_hifi]

High=current shunt se dosta lako izvodi pomocu TL431 i dodatnog tranzistora, mislim da ima shema u datasheet-u od TL431. Doduse imna puno datasheet-ova za TL431 s obzirom da ga proizvode mnogi poizvodjaci, nisu svi kompletni.
Strujni izvor za shunt se moze izvesti diskretno s 2 tranzistora, umjesto kao na DAC-u s LED i jednim tranzistorom, jer je na dvotranzistorskom minimalan pad napona cca 0.7V za razliku od LED gdje je oko dvostruko. Taj strujni izvor se cesto u literaturi naziva 'Ring of two' CCS. Shemu nabacim kad stignem ako vec sam ne pronadjes kako i sto

Gledajući po datasheetovima, došao sam do ovog:



Znači, pričamo o ovakvom rješenju? To ne bi trebao biti problem izvesti.

Bojim se da ces time zapravo pogorsati kvalitetu regulacije. Ako zelis maksimalne performanse, onda uvijek losiji regulatori idu ispred boljih. Doduse, prednost zener regulatora je sto nema nikakvih povratnih veza pa time i ne moze postati nestabilan, za razliku od kompleksnijih sklopova. mana mu je losija regulacija i za ove napone, PUNO veci shum. Zener diode tek imaju upotrebljivo malen shum od cca 10V na gore.
Pravi bi pristup bio potraziti na ploci PS1 od kuda dolazi clock i napajanje za DAC. DAC je onaj mali chip s AKM oznakom, za njega ne bi trebalo biti tesko naci datasheet pomocu Google-a. Iza njega postoji i analogna izlazna sekcija. S obzirom na napone napajanja, skoro sam siguran da se radi o par ne bas vrhunskih OPampova napajanih iz napona 7.8V. Ovdje ne treba puno filozofirati da bi se zakljucilo da su moguca prilicno radikalna poboljsanja! Za apsolutno najbolje performanse, mislim da bi to bio put koji treba istraziti.

Nećeš vjerovati, al za točno TAJ model DACa nema datasheeta. Taj model DACa ima 24 pina, dok svi u datasheetovima imaju 22 pina, a razlika je samo u jednom slovu na DACu, ako se dobro sjećam.

Ono što sam ja napravio napisao sam već u prvom postu teme, no ponovit ću opet. Cijeli izlazni (analogni) dio playstationa sam zaobišao (odsjekao, da se tako izrazim) i direktno na nožice DACa spojio obični RC high pass filter koji ide u 6n1p katodno sljedilo i iz njega u integrirac. Ovim zahvatom zvuk se drastično poboljšao. Razmišljao sam izlaze iz DACa direktno spojiti na činčeve, znači, bez RC high pass filtera, no, to ne bih učinio bez savjetovanja, jer nisam siguran dal bi to bilo 100% sigurno. Ljudi pišu da su to već radili i da nema problema s tim, al ja to ne bih probao bez da pitam nekog stručnijeg, npr. tebe ilimzn

[ilimzn]

High=current shunt se dosta lako izvodi pomocu TL431 i dodatnog tranzistora, mislim da ima shema u datasheet-u od TL431. Doduse imna puno datasheet-ova za TL431 s obzirom da ga proizvode mnogi poizvodjaci, nisu svi kompletni.
Strujni izvor za shunt se moze izvesti diskretno s 2 tranzistora, umjesto kao na DAC-u s LED i jednim tranzistorom, jer je na dvotranzistorskom minimalan pad napona cca 0.7V za razliku od LED gdje je oko dvostruko. Taj strujni izvor se cesto u literaturi naziva 'Ring of two' CCS. Shemu nabacim kad stignem ako vec sam ne pronadjes kako i sto

Gledajući po datasheetovima, došao sam do ovog:



Znači, pričamo o ovakvom rješenju? To ne bi trebao biti problem izvesti.

Ne, ovo je TL431 spojen kao serijski regulator, odnosno njegova referenca. Ono za cim mi idemo je slicno kao za DAC, dakle strujni izvor (barem 500mA, po mogucnosti ipak malo vise, recimo 550-600) s filtriranog + napajanja, prema izlazu, a od izlaza na masu shunt za 3.6V. Buduci da shunt mora podnjeti max 600mA (kad nema opterecenja), TL431 treba pojacati tranzistorom, i to PNP tipa.

Evo jedne izvedbe kompletnog regulatora:

PS1_shunt_3V6.gif (6.72 KiB) Pogledano 10308 put/a.

Dijelovi iznad izlazne linije i JFET su strujni izvor, podesen na cca. 600mA. Prodnost ovog tipa strujnog izvora je da mu je minimalni pad napona pri kojem jos korektno radi, ispod 1V, pa se time moze na ulaz dovesti nesto manje od 5V a da cijeli sklop jos uvijek ispravno regulira.
Ostali dijelovi od linije izlaza na dolje, osim JFET-a su pojacani TL431 spojen kao shunt, za napon od cca 3.6V (racun daje 3.67V).
Tranzistori D45H8 su tu samo zato jer je to jedan od klasicnih tipova koji postoje u simulatoru kojim je nacrtana shema. Iako ce tu sasvim fino raditi neki TIP4x ili BDxxx, najbolje ce raditi neki brzi tranzistor koji pri struji od 100-500mA ima pojacanje reda 100, nesto tipa MJE15032. Naravno ti tranzistori moraju biti na hladilu. Ukupna disipacija je najveca kad nema opterecenja i iznosi ulazni napon * .63W, pa je pozeljno da se ulazni napon izracuna da mu je minimum cim blize minimalnom naponu potrebnom za rad cijelog sklopa, recimo 5V. Tih 5V bi dakle bilo dno napona valovitosti za minimalni napon mreze.

Nećeš vjerovati, al za točno TAJ model DACa nema datasheeta. Taj model DACa ima 24 pina, dok svi u datasheetovima imaju 22 pina, a razlika je samo u jednom slovu na DACu, ako se dobro sjećam.

Mislim da bi se pogledom na stampu i okoljnje dijelove, i mozda nekim osciloskopiranjem moglo ustanoviti sto je koji pin prema datasheet-u ove verzije s 22 pina. Mislim da bi se to isplatilo... takvi DAC-evi su dosta tipizirani i ima par stoseva koji vrlo malo kostaju a odlicno rade na svima njima.

Ono što sam ja napravio napisao sam već u prvom postu teme, no ponovit ću opet. Cijeli izlazni (analogni) dio playstationa sam zaobišao (odsjekao, da se tako izrazim) i direktno na nožice DACa spojio obični RC high pass filter koji ide u 6n1p katodno sljedilo i iz njega u integrirac. Ovim zahvatom zvuk se drastično poboljšao. Razmišljao sam izlaze iz DACa direktno spojiti na činčeve, znači, bez RC high pass filtera, no, to ne bih učinio bez savjetovanja, jer nisam siguran dal bi to bilo 100% sigurno. Ljudi pišu da su to već radili i da nema problema s tim, al ja to ne bih probao bez da pitam nekog stručnijeg, npr. tebe ilimzn

Ja bih ostavio RC, vidi o tome u temi s PCM DAC-om i spajanjem kablom do cijevnog stupnja. Bilo kakvu RF komponentu zelis ostaviti cim blize mjestu gdje je stvorena, u ovom slucaju DAC-u. Osim toga, serijski otpor RC filtera daje dozu sigurnosti protiv slicajnog spajanja izlaza na masu, statike i sl. Ipak, dodaje serijski otpor pa je pozeljno da spojni kabel bude cim kraci i cim manjeg kapaciteta (premda tipicne vrijednosti obicno dodaju tek postotke na C u RC filteru...).

[tom_hifi]

Odlično, puno hvala!

Vidiš, takve stvari nema u datasheetovima, ima puno jednostavniji TL431 high current shunt sa samo jednim tranzistorom. Ja ću to precrtati u Eagle, staviti tranzistore koje si preporučio i još ću u PSUDu se poigrati s RC filtracijom. Rekao si da za takav regulator ne treba RCRC filtracija, pa ću te slušati.

Nadalje, za 7.6V, znači, napajanje za motor, bazirat ću ga na LM1085 (low dropout regulator 3A). Stavit ću duplu RCRC filtraciju.

Također, oba regulatora će imati dodatni izlazni filter (blok kondić u paraleli s elkom) koji će biti u kučištu playstationa, dok će regulatorski dio biti u zasebnom kučištu.

Koliko mogu vidjeti, napajanje na playstationu je uzemljeno na upravljačkoj pločici playstationa, pa će tako i ostati, stoga novo napajanje neću uzemljivati dodatno na kučište, da to slučajno nebi imalo neki loš efekt na sami sklop. Ground loop itd ...

Ostaje nam još samo napajanje za pinove 5, 6 za koje si rekao da mora biti prisutno kad ima napona mreže. To ćemo povući s TL431 shunt regulatora također, jel? Jedino neće ići preko prekidača, nego direktno će biti spojeno da bude stalno pod naponom.

Sljedeća stvar je DAC. Uspio sam pronaći shemu input-output iz DACa, pa eto, slika će ti reći puno više nego ja. Znači, na pinove 15 i 16 spojeni su kondić u seriju na činč i otpor prema masi. Originalni izlazni dio playstationa u potpunosti je isključen, odsječen, kako god

[ilimzn]

OK, shema DAC-a vec puno govori.
Za pocetak, DAC se uopce ne napaja iz 3.6V napajanja, nego iz nekakvog lokalnog regulatora za 5V, koji se opet napaja iz, najvjerojatnije, 7.8V. I tu vec vidis ono sto sam spominjao o mijenanju svjecica kroz auspuh. O ovom malo kasnije.
Ispravljanje bilo za motor bilo za 3.6V shunt mozes izvesti samo s jednim RC. Shunt ce cisto OK raditi tako, s obzirom na konstantnu struju, a 7.8V napajanje kao sto vidis ionako ima sekundarne regulatore.
Iz sheme DAC-a se moze vidjeti da je na DAC-u analogno i digitalno napajanje direktno spojeno skupa. Bilo bi zgodno prouciti mogu li se ta napajanja razdvojiti.
Nadalje, trebalo bi potraziti sto je to IC306 (ili 308, ne vidi se dobro). Najvjerojatnije je to jedan od Sony custom chipova i jedina relevantnost 3.6V napajanja je u tome da je on napajan iz tog izvora. Relevantno je zato er iz njega izlazi signal MCLK i dolazi u DAC, to je master clock, cije su jitter performanse kljucne u kvaliteti rada DAC chipa.
Izlaz DAC-a bi trebalo ipak prije spajanja veznim kondom spojiti na RC filter (niski propust), iz razloga recenih u temi o PCM1702 DAC-u. To ce biti onaj otpor reda par kiloohma i tipicno 1nF na masu. Od tuda slijei vezni kond i iza njega parsto k na masu da se ima kuda uspostaviti DC potencijal na veznom kondu.
Inace, taj DC potencijal je onaj na pinu 17 DAC chipa. Kondenzator na pin 17 prema masi je prilicno bitan za performanse DAC-a, neki OSCON s SMD keramikom reda do 1nF u paralelu bi tu sjeo taman - sto su u Sony-ju dobro znali, s obzirom da je predvidjen elektrolit i blok C406 i C3.
Na slican nacin su za lokano filtriranje napona napajanja zasluzni C2 i C4-7, kvalitet je jako bitna, tim vise sto ustovremeno filtriraju i analogno i digitalno napajanje. U slucaju da se ta dva napajanja mogu odvojiti, digitalno moze ostati spojeno kao i sad, reko feritne perlice s 10 ohma u paralelu, a analogno bi trebali imati svoje filtriranje, ili jos bolje regulator (recino shunt s 7.8V na 5V).
3/6V napajanje za standby nije dobro uzeti s shunta jer shunt treba zapravo jer bi to znacilo da shunt mora raditi pod punom strujom dok je PS ugasen, sto znaci sve se pretvara u toplinu, oko 3x vise nego u radu. Ovdje bi mozda bilo bolje konstruirati posebni mali shunt 3.6V s TL631 napajan otporom ispravljenog napona. Stabilnost tuh 3.6V nije kriticna.