Electrostatic loudspeaker (ESL)

[Roko]

Pogledao sam malo kako to Martin Logan radi na svom CLX modelu, jedinom ESL FR-u, te naletih na DualForce "patent". Naime oni za esl bass modul koriste dvije membrane i tri staora. U biti na prvi pogled ništa komplicirano i sve bi bilo OK da se odmah nije pojavilo pitanje kako na tri statora dovesti AC signal. Koliko je sve jasno sa dva statora toliko nije jasno kako to napraviti sa tri. Da li netko ima nekakvu ideju... ? da li su membrane u fazi ili kontrafazi (naizgled glupo pitanje, no ipak nije)... ?

Ideja je zapravo prilično stara i temelji se na jednom prastarom patentu (čini mi se iz šezdesetih) koji je negdje osamdesetih prihvatio i implementirao Sony u SS-R10 zvučniku. Dvostruke dijafragme rade u kontrafazi u dipolnom principu rada, cilj je da se dijelom poništavajući niske frekve u međudjelovanju membrana, spriječi okretanje faze stražnjeg vala u trenutku kad se odbije o stražnji zid i dođe do uha slušatelja u kontrafazi. ML tvrdi da se na taj način praktično ispravljaju faze i da zvučni valovi dolaze fazno usklađeni (čak i malo pojačani) do uha slušatelja. Kod viših frekvi to i nije od nekog posebnog značaja, no kod nižih bi moglo biti zanimljivo rješenje. Na taj način, pojačavajući samu silu zvučnog vala, postiže se koliko toliko prihvatljiva veličina samih bass panela a da se ne gubi na njihovoj brzini. Ako ostane mylara mogli bi se probat poigrat s tim patentom. Statore možda treba malo više razmaknuti, i možda još malo zategnuti mylar, a ostale dimenzije bi mogle ostat slične.

[Mate]

nikako mrežica komarica ni slična.
previše elastično, znači još jedna membrana koja proizvodi zvuk i unosi nelinearnost E polja

[beboni]

....jedino da napravi dvije čarape od nekog platna koje navuče na panele kad završi sa glazbenom seansom da panel ne kupi prašinu.

[elvis]

............ Dvostruke dijafragme rade u kontrafazi u dipolnom principu rada, cilj je da se dijelom poništavajući niske frekve u međudjelovanju membrana, spriječi okretanje faze stražnjeg vala u trenutku kad se odbije o stražnji zid i dođe do uha slušatelja u kontrafazi.

Da da, u prvom postu na ovu temu tako nešto sam pretpostavio, jer jedino tako mi se čini da ima smisla raditi dvije membrane. Ostaje još otvorenih pitanja kao npr. koliko jedna membrana koči drugu membranu zbog kontrafaze, no očito je ta "šteta" manja nego kontrafaza odbijena od zid. U biti nisam imao pojma da je Sony ikada radio ESL, a ovo što vidjeh na linku zbilja je impresivno, sa podosta korisnih informacija tipa veličine modula, razmaka membrana-stator, naponi. Moguće je da je je ovo dobar put za bass module no malo komplicira izvedbu u diy aranžmanu, ali nije neizvediovo. Iskreno sumnjam da bi bass modul odmah radio na ovaj način, no dobro je znati da ima varijacija na temu. Ostaje još i otvoreno pitanje kako su spojili audio stepup trafo... dva trafa kada su membrane u fazi mi je jasno, no sada kada su u kontrafazi sa jednim zajedničkim statorom, mada to nije jedino otvoreno pitanje... hm hm

[elvis]

nikako mrežica komarica ni slična.
previše elastično, znači još jedna membrana koja proizvodi zvuk i unosi nelinearnost E polja

Ako bi to koristio samo za visokotonce (a sada mogu reći i za dobar dio srednjih), vjerojatno ne bi bilo problema koje si naveo.... kvaka je u tome da bi trebalo probati što više toga i donijeti nekakve sudove o tomu što je primjenjivo a što ne. Problem je vrijeme i novac, svaki eksperiment traži dosta vremena, a nije ni besplatano, no trošak je uglavnom podnošljiv. U biti da ne pretjerujem, jedino što je precijenjeno je 3M dvostrana ljepljiva traka bez koje se ne može ništa, drugo sve je super povoljno....

[zmajz]

Dvostrano ljepljive trake ima u kojekakvim centrima, da ih sad ne nabrajam, i to obično za ljepljenje tapisona. Ima glatke i one koja je kao armirana s nekim tkanjem, obje drže ko blesave, stoga 3M je možda samo skuplja varijanta. Za spacere koji se stavljaju između folije i statora se može koristiti i moltoprem odgovarajuće debljine. Mislim da taj dio nije kritičan.
Za mrežicu za komarce, koju sam usput spomenuo a vidim da mnoge zanima, probat ću istu odnijeti negdje na plastifikaciju, da vidim koliko je to izvedivo i kolko se ukruti tim postupkom. Mene više brine moguća pojava "zviždanja" jer su rupe vrlo male (1X1 mm).

[elvis]

Dvostrano ljepljive trake ima u kojekakvim centrima, da ih sad ne nabrajam, i to obično za ljepljenje tapisona. Ima glatke i one koja je kao armirana s nekim tkanjem, obje drže ko blesave, stoga 3M je možda samo skuplja varijanta. Za spacere koji se stavljaju između folije i statora se može koristiti i moltoprem odgovarajuće debljine. Mislim da taj dio nije kritičan.
Za mrežicu za komarce, koju sam usput spomenuo a vidim da mnoge zanima, probat ću istu odnijeti negdje na plastifikaciju, da vidim koliko je to izvedivo i kolko se ukruti tim postupkom. Mene više brine moguća pojava "zviždanja" jer su rupe vrlo male (1X1 mm).

3M traka koju stalno spominjem (više sam i dosadio sa njom ) je zapravo nekakav provjereni standard. Istu (sličnu) koristi i ML, a u svijetu DIY-a se nametnula kao jedina. Traka je pored tog što hvata membranu (zategnutu) zadužena za ulogu spacera (1,5mm) između membrane i statora. Jednako dobro se lijepi na željezo, farbu, plastiku... Iznimno je čvrsta,vrlo postojana na temperaturu i provjerena n visoki napon. U testiranju sam probao više tipova trake, razlog je bio da ne trošim skupu 3M. Niti jedna nije radila posao kako treba. Sve su bile od 1 do 1,5 mm, ali osnovni im je problem elastičnost (relativno mekani unutrašnji dio) pa kada se zalijepi membrana, vrlo brzo se olabavi. Drugi im je problem to što ne podnose dodatno zagrijavanje mylara kada se mylar grije radi dodatnog dodatnog zatezanja nakon lijepljenja na statore. Kada ih takne vući zrak trenutntno omekšaju i membrana se totalno opusti. Kod 3M Polyurethan trake (u prijašnjim postovima je točan naziv i karakteristike iste) to jednostavno nije slučaj. 30 metara dođe oko 400 kuna (traka plus shipping), no nevjerojatno je kako se tih 30 metara brzo potroši na velikim statorima. U biti jedna kolut = jedni par esl-a ako se ne pretjeruje sa dimenzijama.

Što se tiče tankin dvostranih traka, znači one koji se koriste za tepihe... nisam probao, no takve trake ne mogu biti i spaceri jer su pretanke, što znači potrebu za pronalazak podesnih spacera od npr 1,3 do 1,4 mm. Bojim se da je to dodatan problem, koji u konačnici vraća cijenu na isto kao da si kupio 3M traku. Drugi problem je i to što to ne predstavlja provjerenu opciju i mogući su problemi odljepljivanja, jer ne treba zaboraviti da je membrana prilično zategnuta, što znači stalno vrši pritisak na traku.
U svakom slučaju bilo bi super pronaći alternativu za 3M, no bojim se da je to malo veći problem... Kada budem raditi (ako budem) bass module, 3M mi neće moći služiti kao spacer, morati ću pronaći nešto debljine od cca 4,5mm za tu namjenu (spacer). Tada bi npr. trebalo probati tu tanku traku za tepihe, naravno prvo na nečemu testnom...

[zmajz]

Da, traka je stvar komfora, služi i kao spacer, no ograničavajući je faktor ako želiš veći napon na statorima što je kod bas ili ozbiljnijih full range modula neminovno. Očito je komfor odigrao glavnu ulogu, vrlo brzo su se svi odrekli izrade slijepih okvira od pleksija koji služe kao spaceri a pričvršćuju se epoxi ljepilom. Malo dulje traje i malo više gnjavaže ali jeftinije i sigurnije. Isprobat ću ponašanje ovih traka koje sam spomenuo zagrijavanjem vrućim zrakom, baš da vidim.

[elvis]

Mali update / promjena plana …

Proteklih tjedan+ dana moj fokus je uglavnom usmjeren na testiranje rada Behringer digitalne aktivne skretnice i „suodnosa“ esl panela i woofera 8. reda. U međuvremenu sam promijenio i CD player, tako da je ovo bio i period privikavanja na nešto malo drugačiji karakter zvuka samog izvora. DAC u novom playeru je Wolfson WM8740, ovako na prvu mi se čini da player dobro odrađuje svoj posao. Kontaktirao sam i g.Rogera Sandersa u smislu nekakvih uputa za podešavanje Behringera, odgovr je stigao brzo, vidi se da se radi o velikom entuzijastu. Za mene su to dobre početne pozicije, mada se ne može očekivati da će postavke za Behringera koje on primjenjuje na svojim esl-ima pasati i kod mene. U svakom slučajnu korisno štivo.

U ovom periodu igre sa behringerom sam se ponovno podsjetio koliko je nevjerojatno važna ta nesretna bass sekcija, tj. dio od 40 do 200Hz, te koliko je taj dio zapravo teže napraviti nego same ESL panele. Iz tog razloga odustao sam od izrade hibridnog esl panela, tj. neću u postolje esl panela ugrađivati bass kutiju, jer je vrlo mala šansa za uspjeh iz prve. Bass sekcije ću razvijati posebno, fizički odvojeno od esl panela. Prvo naravno u hibridnom ustroju, a u konačnici ako za to skupim volje i u esl izvedbi. Znači mala (zapravo velika) promjena plana je rezultat analiza provedenih u zadnjih tjedan dana, srećom da nisam predaleko otišao sa izradom bass kutija.

[ziki]

Možda bi bilo dobro malo razmijeniti iskustva s Dubravkom. On je dosta radio s tim uređajima, a i panelima općenito.